Trump pritišće NATO. Zahtjeva smanjenje misije na Kosovu. I odlazak iz Iraka

Administracija Donalda Trumpa insistira na povratku saveza na isključivo euroatlantsku odbrambenu ulogu

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa vrši snažan pritisak na članice NATO-a da smanje ili u potpunosti ukinu dio međunarodnih aktivnosti Alijanse, uključujući i ključnu savjetodavnu misiju u Iraku. Prema navodima više diplomatskih izvora iz NATO-a, inicijativa dolazi direktno iz Vašingtona.

Sjedinjene Američke Države su, kako tvrde diplomatski izvori, u proteklim mjesecima lobirale i za smanjenje mirovne operacije na Kosovu, kao i za to da Ukrajina i partneri iz indo-pacifičke regije ne učestvuju formalno na godišnjem samitu NATO-a koji će u julu biti održan u Ankari.

Ovakav pristup odražava nastojanje Bijele kuće da NATO redefiniše kao striktno euroatlantski odbrambeni savez, uz povlačenje iz dugogodišnjih aktivnosti koje su uključivale upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative zasnovane na promociji vrijednosti.

Moguće povlačenje iz Iraka

NATO u Iraku provodi savjetodavnu misiju s ciljem jačanja sigurnosnih institucija te zemlje, uključujući policijske strukture, kako bi se spriječio povratak ekstremističkih grupa. Misija je uspostavljena tokom prvog mandata Donalda Trumpa 2018. godine, a kasnije je proširena na zahtjev vlasti u Bagdadu.

Prema tvrdnjama diplomatskih izvora, Sjedinjene Američke Države zatražile su da se ta misija okonča već u septembru. Paralelno s tim, planirano je i povlačenje oko 2.500 američkih vojnika iz Iraka, u skladu sa sporazumom postignutim s iračkom vladom 2024. godine.

Dio saveznika smatra da trenutak nije pogodan za potpuno povlačenje, navodeći da vlasti u Iraku i dalje žele prisustvo NATO-a, ali da je moguće razmotriti postepeno smanjenje operacije.

Rasprava o Kosovu

Sjedinjene Američke Države su, prema navodima diplomata, signalizirale i namjeru da se razmotri smanjenje snaga u okviru mirovne misije KFOR-a na Kosovu. Ta operacija, uspostavljena 1999. godine nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, trenutno broji oko 4.500 vojnika.

Evropski saveznici izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica takvog poteza, upozoravajući da bi smanjenje međunarodnog prisustva moglo destabilizirati osjetljivu sigurnosnu situaciju u regiji zapadnog Balkana.

KFOR na Kosovu strateška je vojna rezerva za potrebe EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. U doktrinama NATO i EU predviđeno je da trupe stacionirane na Kosovu priteknu u pomoć mirovnjacima u BiH, u slučaju potrebe.

Zvaničnici NATO-a naglašavaju da za sada ne postoji formalna odluka o okončanju bilo koje od misija, te da svaka odluka zahtijeva saglasnost svih 32 članice Saveza.

Prema diplomatskim izvorima, Vašington se zalaže i za to da Ukrajina, kao i četiri zvanična partnera NATO-a iz indo-pacifičke regije – Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja – ne učestvuju u formalnim sastancima tokom samita u Ankari.

Iako bi te zemlje mogle biti pozvane na prateće događaje, takav potez bi, prema ocjenama analitičara, predstavljao signal da se fokus Saveza vraća na temeljne odbrambene zadatke unutar euroatlantskog prostora.

Smanjenje javnih aktivnosti

U okviru priprema za samit, razmatra se i ukidanje tradicionalnog javnog foruma koji se organizuje uz godišnji skup NATO-a i koji okuplja političke lidere, stručnjake i predstavnike vlada. Umjesto toga, planirano je održavanje foruma posvećenog odbrambenoj industriji.

Zvanično obrazloženje odnosi se na smanjenje troškova i racionalizaciju resursa, ali pojedini diplomatski izvori smatraju da je takva odluka u skladu sa širim nastojanjima Vašingtona da ograniči finansiranje međunarodnih aktivnosti.

Iako rasprave unutar NATO-a traju, za sada nije donesena konačna odluka o smanjenju ili ukidanju spornih misija, a daljnji razvoj situacije zavisit će od stava svih država članica Saveza.