Visina američke carinske stope za Švicarsku je četvrta najveća u svijetu, poslije Sirije, Laosa i Mijanmara.
Sjedinjene Američke Države su Švicarskoj uvele carine od 39 posto, što je najviša carinska stopa u odnosu na ostale evropske države. Švicarci su zbog toga vrlo ljuti.
Visina američke carinske stope za Švicarsku je četvrta najveća u svijetu, poslije Sirije, Laosa i Mijanmara. Ovo je za švicarske medije glavna tema, pa je tako list Blick objavio da je riječ o najvećem švicarskom porazu od francuske pobjede u bici kod Marignana 1515. Švicarska vlada je prije nekoliko sedmica bila optimistična po pitanju američkih carina.
Naime, Ženeva je u maju bila domaćin sastanka predstavnika SAD-a i Kine u cilju sprečavanja trgovinskog rata između ove dvije ekonomske supersile. Taj sastanak je švicarskoj predsjednici Karin Keller-Sutter omogućio da dogovori sastanak s američkim ministrom trgovine Scottom Bessentom.
S tog sastanka je izašla s osmijehom jer joj je rečeno da će Švicarska biti druga, poslije Velike Britanije, s kojom će SAD sklopiti trgovinski sporazum. Obećana joj je carinska stopa od 10 posto, što je znatno niže od 31 posto, koliko je američki predsjednik Donald Trump najavio u aprilu, odnosno 39 posto, kolika je u konačnici.
Posljednji telefonski razgovor između Keller-Sutter i Trumpa uoči uvođenja carinske stope od 39 posto nije donio nikakve rezultate. Pojedini švicarski političari smatraju da je to posljedica toga što pregovaračka taktika nije bila dobra dok drugi smatraju da je bila previše servilna. Ipak, kako piše BBC, možda je stvarnost jednostavnija.
Naime, Trump je željan sklapanja velikih poslova, a Švicarska nije toliko velika. Švicarci tvrde da je sporna tačka deficit koji SAD imaju s njima.
S druge strane, Trump smatra da je deficit kada neka država više prodaje SAD-u nego što od njih kupuje, ali ekonomisti ne misle tako. Američki predsjednik je uvjeren da carinama može pomoći domaćem proizvodnom sektoru koji je decenijama gubio radna mjesta u korist inostranog proizvodnog sektora.
Američki deficit u trgovini sa Švicarskom je prošle godine iznosio 47,4 milijarde dolara, a taj deficit se smanjuje na 22 milijarde dolara ako se u obzir uzmu uslužne djelatnosti. Švicarci prodaju Amerikancima prije svega farmaceutske proizvode, zlatni nakit, satove i mašinski alat više nego što od njih kupuju.
Vlada Švicarske u cilju da to kompenzira je snizila carinsku stopu za američke industrijske robe na nula posto dok je nekoliko švicarskih kompanija, među kojima su Nestle i Novartis, obećale investicije od nekoliko milijardi dolara u SAD-u. Ova evropska zemlja je šesti najveći investitor u SAD-u, stvarajući, kako sami Švicarci tvrde, 400 hiljada radnih mjesta u Americi.
No, uravnoteženje deficita djeluje kao nemoguće. Švicarska ima devet miliona stanovnika i mnogi od njih ne žele kupovati američke proizvode. Američki automobili troše mnogo goriva i preveliki su za alpske puteve dok američki sir ili čokolada i nisu baš po švicarskom ukusu.
Jan Atteslander, šef za vanjsku trgovinu u organizaciji koja okuplja švicarske kompanije EconomieSuisse, izjavio je da su potrebni pouzdaniji odnosi sa SAD-om. Ova izjava bi mogla biti znak frustracija državom koja je jedna od najvažnijih izvoznih tržišta za Švicarsku.
Švicarski privrednici upozoravaju da bi američka carinska stopa od 39 posto za posljedicu mogla imati gašenje nekoliko hiljada radnih mjesta. Kako piše BBC, teško je pronaći način kako uravnotežiti trgovinske odnose. Švicarska ima mogućnost da se radikalno revanšira Americi, a to je da otkaže kupovinu američkih borbenih aviona F35.
Švicarska predsjednica tvrdi da je najveći problem u samom Trumpu. Mnogi Švicarci smatraju da su ih Amerikanci kaznili jer imaju jednu od najkonkurentnijih i najinovativnijih država na svijetu. Drugi podsjećaju da je Švicarska i ranije preživljavala ekonomske šokove, pa će preživjeti i američki šok, piše BBC.
