Vlasti u većinski srpskom entitetu Rs – koja zajedno sa bošnjačko-hrvatskom Federacijom i Brčko Distriktom čine Bosnu i Hercegovinu – poduzele su kontinuirane akcije koje su potkopale nacionalne institucije, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu okupljanja i izražavanja. Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Rs Milorada Dodika ugrozila je ustavni poredak BiH, a zapaljiva retorika podjela lidera Rs doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji.
Dana 28. aprila formirana je vlada federacije nakon četiri godine institucionalne blokade.
Značajna pitanja ljudskih prava uključivala su vjerodostojne izvještaje o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije; teški i po život opasni zatvorski uslovi; ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa; ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu; značajno uplitanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja; ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća za manjinske kandidate; ozbiljna korupcija u vladi; ekstenzivno rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brakovi u romskoj populaciji; zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih grupa; vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereni na različite vjerske grupe; zločini motivirani antisemitizmom; i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe, stoji u sažetku ocjene stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini State Departmenta.
