Slovenija i dalje bez mandatara. Mogući i novi izbori

politicki.ba

Prema ustavnoj proceduri, predsjednica Republike ima rok da u prvom krugu predloži kandidata najkasnije do 10. maja, ali samo ukoliko procijeni da postoji dovoljna podrška u parlamentu.


Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar održala je prve konsultacije sa šefovima poslaničkih grupa nakon konstitutivne sjednice Državnog zbora, ali konkretan ishod nije postignut. Nakon razgovora sa predstavnicima parlamentarnih stranaka, jasno je da nijedan kandidat trenutno nema potrebnih 46 glasova za izbor za premijera, zbog čega će konsultacije biti nastavljene u narednom periodu.

Razgovori su započeli jutros sa predstavnicima Pokreta Svoboda, a potom su u odvojenim terminima uslijedili sastanci sa liderima i predstavnicima SDS-a, NSi-ja, SLS-a i Fokusa, SD-a, Demokrata, Levice i Vesne, Resnice, kao i poslanicima italijanske i mađarske nacionalne zajednice. Predsjednica je nakon sastanaka poručila da će mandat povjeriti onome ko osigura jasnu većinu u parlamentu.

Iz Pokreta Svoboda poručeno je da nisu uspjeli osigurati potrebnu podršku, ali da ostaju dosljedni svojim principima. Njihov predstavnik Borut Sajović istakao je da stranka nije željela do podrške doći putem ucjena ili korupcije. Lider stranke Robert Golob otišao je korak dalje, ocijenivši potencijalnu novu većinu kao „koaliciju obmana“ i najavio da će njegova stranka djelovati iz opozicije, uz fokus na zaštitu vladavine prava.

Golob je izrazio sumnju u stabilnost eventualne nove vlade, tvrdeći da političke opcije sa suprotstavljenim stavovima teško mogu dugoročno funkcionisati zajedno. Naglasio je i da su birači dali najveću podršku upravo njegovoj stranci, što vidi kao potvrdu dosadašnjeg rada, ali i želju za političkom saradnjom koja, kako tvrdi, nije naišla na odgovor s druge strane.

S druge strane političkog spektra, lider SDS-a Janez Janša izjavio je da njegova stranka trenutno ne učestvuje u formiranju vlade niti u prikupljanju glasova, ali da je spremna za sve scenarije, uključujući opoziciju, novu vladu ili prijevremene izbore. Naglasio je da SDS raspolaže programom i timom koji bi, prema njegovim riječima, mogli odmah preuzeti upravljanje državom.

Predstavnici NSi-ja, SLS-a i Fokusa, koje je predvodio Janez Cigler Kralj, istakli su da rade na formiranju razvojne desno-centrističke koalicije. Poručili su da će podržati onog kandidata koji uspije okupiti većinu na toj političkoj strani, uz naglasak na programskoj usklađenosti kao ključnom uslovu za saradnju.

U Socijaldemokratama i dalje podržavaju relativnog pobjednika izbora, ali sve više ukazuju na mogućnost da će vlast formirati desni blok. Matjaž Han procijenio je da se politički odnosi ubrzano kreću u tom pravcu, te da postoji velika vjerovatnoća da će upravo taj politički tabor uspjeti okupiti potrebnu većinu.

Demokrate, prema riječima njihovog predstavnika Franca Križana, nastavljaju razgovore sa svim relevantnim akterima, bez favorizovanja bilo koje strane. Ističu da im je cilj formiranje raznolike i funkcionalne vlade, uz insistiranje na ozbiljnom pristupu pregovorima i poštovanju njihovog političkog programa.

Na lijevom spektru, Luka Mesec iz Levice ocijenio je da rezultati izbora ne omogućavaju nastavak dosadašnje vlade, koju je opisao kao jednu od najuspješnijih reformskih u posljednjih 15 godina. Upozorio je i na moguće fiskalne probleme ukoliko nova većina krene u smanjenje poreza, što bi, prema njegovim riječima, moglo ozbiljno ugroziti javne finansije.

Predstavnica Resnice Katja Kokot potvrdila je da su pregovarali s obje političke strane, ali da su trenutno programski najbliži desnom bloku. Naglasila je da će njihova stranka učiniti sve kako bi se izbjegli prijevremeni izbori, dok razgovori o kandidatu za mandatara i dalje traju.

U ovom trenutku nema jasnog favorita za mandatara, a kao moguća opcija pominje se i kompromisni kandidat koji ne dolazi iz dvije najveće stranke, iako je takav scenario manje vjerovatan. Među imenima koja se neformalno spominju nalaze se lider NSi-ja Matej Toninov saradnik Jernej Vrtovec, kao i Matjaž Han.

Prema ustavnoj proceduri, predsjednica Republike ima rok da u prvom krugu predloži kandidata najkasnije do 10. maja, ali samo ukoliko procijeni da postoji dovoljna podrška u parlamentu. Ukoliko kandidat ne bude izabran, slijede dodatni krugovi glasanja, a u krajnjem slučaju moguće je i raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.