Građani Srbije kao najvećeg investitora i donatora vide Evropsku uniju, ali su emotivno više vezani za Rusiju, pokazalo je najnovije istraživanje Demostata. Kada bi sutra bio referendum za ulazak Srbije u EU, polovina građana bi glasala protiv, a pokazalo se i da je odnos javnog mnjenja prema ulasku Srbije u EU isti kao odnos vlade i njenih medija prema Uniji.
Istraživanje "Vanjsko-političke orijentacije građana Srbije" pokazalo je promjene u percepciji javnog mnjenja kada je riječ o tome ko daje najviše bespovratne pomoći i ko najviše investira u Srbiju, jer je Evropska unija konačno izbila na prvo mjesto, što pokazuju i zvanični podaci Republike Srbije.
Naime, svaki treći ispitanik vjeruje da je EU dala najviše bespovratne pomoći Srbiji. Prema mišljenju četvrtine ispitanika, Rusija je najviše pomagala u posljednjih deset godina, dok petina građana vjeruje da je Kina značajan davalac bespovratne pomoći. Znatno iza ove trojke su Njemačka i SAD, koje pominje po 3% ispitanika, rekao je na predstavljanju istraživanja rukovodilac istraživačkog tima Demostata, Srećko Mihailović.
Kada je riječ o stranim investicijama, po 35% ispitanika smatra da su najviše investirale Evropska unija i Kina, a potom i Rusija, što misli svaki peti ispitanik, dok 9% ispitanika vjeruje da je Njemačka država koja je najviše investirala u Srbiju u posljednjih deset godina.
Ulazak Srbije u EU
Iako su svjesni da je Evropska unija najviše ulagala u Srbiju prethodnih godina, polovina ispitanika (51%) bi, kada bi sutra bio referendum o ulasku Srbije u EU, glasala protiv. Za ulazak Srbije u EU glasalo bi 34% ispitanika, 11% ne bi izašlo na referendum, dok 4% ne zna.
Mihailović je rekao da izgleda kako ni ta trećina koja bi glasala za ulazak u EU nije baš najsigurnija, jer i pored pozitivnog stava o EU postoje određene nedoumice. Očekujući konfuzne stavove ispitanika, u upitnik je uključeno i pitanje o priznanju Kosova kao uslovu za pristupanje. Pošto dvije trećine ispitanika smatra da Srbija treba odbiti priznanje Kosova, a da to priznanje prihvata samo 17%, može se smatrati da je stvarni broj pristalica ulaska Srbije u EU zapravo 17%, naveo je Mihailović.
Programski direktor Demostata, Zoran Panović, rekao je da je samo 17% svjesno političkih ustupaka koje Srbija treba napraviti da bi ušla u EU, uključujući prvenstveno kompromise o Kosovu.
Mihailović ističe da je odnos građana prema EU pod pritiskom emocija iz prošlosti, zatim pod pritiskom vladine (Vučićeve) politike, te medija pod kontrolom vlasti. Konfuzija je, kako kaže, stvorena namjerno, uz uvjerenje da se može razjasniti ako bude potrebno.
„U podtekstu politike koju vode pomenuti subjekti nalazimo stav: ‘Mi hoćemo u EU, ali pod našim uslovima’ ili ‘Mi hoćemo u EU, ali da se ništa kod nas ne mijenja’ ili ‘Ako nas hoćete, mi smo tu, ovakvi kakvi smo’. Sve u svemu, nekako ispada da mi primamo Evropsku uniju na naš Balkan, a ne oni nas u Evropu“, rekao je Mihailović.
Više od polovine ispitanika (56%) smatra da Srbija ne treba uskladiti svoju vanjsku politiku sa politikom EU, trećina vjeruje da bi to trebalo, dok svaki deveti ispitanik nema mišljenje o tom pitanju.
Na pitanje da li je uslov za napredovanje Srbije upravo ulazak u EU, 43% ispitanika smatra da Srbija treba odbiti ulazak, skoro trećina smatra da treba prihvatiti, dok dio vjeruje da Srbija ne treba ni ući ni odbiti ulazak, već ostati na pola puta.
Da je EU najvažniji vanjskopolitički partner Srbije smatra 30% ispitanika, da je to Kina vjeruje 24%, dok 40% smatra da je to Rusija.
