Salkičević-Dizdarević: Djeca u vrtiću znaju da su akcize državna nadležnost, SNSD

"Ljudi koji podržavaju SNSD trebaju razmisliti hoće li im dati glas na izborima"

U emisiji "Dan uživo" na N1 televiziji gostovala je Ermina Salkičević-Dizdarević, zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U razgovoru je analizirala razloge propasti kvoruma u Domu naroda BiH na još jednoj sjednici (danas op.a.), oštro kritikovala argumente SNSD-a o akcizama, te otkrila pozadinu problema bh. prijevoznika i zastoja u borbi protiv korupcije.

Komentarišući današnju sjednicu Doma naroda BiH na kojoj se delegati HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili, Salkičević-Dizdarević je navela da je to postao standard.

"U najmanju ruku, u jednoj rečenici — naizmjenično i zajedničko blokiranje rada Doma naroda Parlamenta BiH za SNSD i HDZ u posljednjih nekoliko mjeseci u stvari je postalo politički način djelovanja. Razočaravajuće sigurno jeste, ne samo za članove Doma naroda - za delegate i delegatkinje, ali vjerujem više za one koji bi trebali imati korist od zakona koji su trebali biti razmatrani, barem na ovoj današnjoj sjednici", navela je Salkičević-Dizdarević te zatim nabrojala zakone koji su danas trebali biti na dnevnom redu sjednice Doma naroda BiH:

"Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, zakon o platama i naknadama u institucijama BiH, koji su čak i potvrđeni u jednom čitanju, pa evo i taj zakon o akcizama — su važne teme. Pored svih drugih zakona koji nisu bili planirani za ovaj dnevni red, to su stvari o kojima treba uvijek razgovarati. Pa evo i ovo u izbornoj godini, kao način na koji određene političke opcije pokazuju svoju neodgovornost za građane ove zemlje, nebitno da li ih oni biraju ili ne biraju."

"Ljudi koji podržavaju SNSD trebaju razmisliti hoće li im dati glas na izborima"

Poseban osvrt dala je na argumente SNSD-a koji tvrde da je ukidanje akciza na gorivo "prijenos nadležnosti".

"Mi smo u Predstavničkom domu BiH kada smo razmatrali izmjene i dopune zakona o akcizama, u stvari vrlo jasno čuli od predstavnika koji su uzimali riječ na samoj sjednici da zapravo zaista pojma nemaju o čemu pričaju kada govore o tom prijenosu nadležnosti ili kada govore o ključnom razumijevanju zakona o akcizama, odnosno o donošenju ove odluke. Dakle, jako je teško komentarisati nekoga ko se ne pripremi za sjednicu, osim da ima jedan tvrdi politički stav koji glasi: ako je dobro za cijelu zemlju, a ne samo za jedan dio zemlje, mi to nećemo podržati. I to je u stvari nešto što će tom dijelu zemlje, pritom vrlo jasno da kažem na naš entitet Rs, donijeti samo loše građanima koji tamo žive, uključujući i predstavnike srpskog naroda", kazala je Salkičević-Dizdarević te uputila direktnu poruku glasačima u Rs:

"Zaista želim ovdje da kažem da ljudi koji žive u Rs-u i koji podržavaju SNSD treba debelo da razmisle o tome da li će na predstojećim izborima ponovo ukazati podršku toj političkoj opciji, iz prostog razloga što su, evo i na ovom primjeru, pokazali da ih nije briga za obične građane. A njih nekolicina koji imaju jako dobre plate i ko zna šta već u svom životu... hoće li akciza ili rast cijene goriva, ili iznos od 5,20 biti 20 feninga, je li se cijena promijenila za 70-80 feninga, marku-dvije-tri sutra — to njima u njihovom konačnom finansijskom bilansu ne znači mnogo, u odnosu na primanja koja imaju, pa evo iz budžeta, po osnovu plata kroz rad u parlamentu ili u Domu naroda ili u Vijeću ministara."

Pojasnila je da je ovdje riječ o prijenosu nadležnosti sa Parlamentarne skupštine na Vijeće ministara BiH radi brzine djelovanja, a ne s entiteta na državu.

"Sama ta činjenica prijenosa nadležnosti sa entiteta na državni nivo — djeca u vrtiću znaju da akcize kao takve nisu nadležnost entiteta nego države Bosne i Hercegovine, kao i carine", dodala je državna zastupnica.

Evropski put i "dimne bombe" korupcije

Zastupnica SDP-a nije optimistična po pitanju evropskog puta u izbornoj godini, navodeći da određene strukture namjerno blokiraju napredak kako bi izbjegle reformu pravosuđa.

"Nama tako malo fali da se pomaknemo s mrtve tačke i ovdje je vrlo jasno da ta nekolicina koja koči napredak BiH u stvari ne želi da zemlja napreduje. Usudit ću se da spomenem jednu banalnu stvar koja nije uslov, ali jeste na listi prioriteta BiH, a to je finansiranje Javnog servisa (BHRT). Mi na tom pitanju ne možemo da postignemo odgovarajući stepen razumijevanja... Nama su dva zakona preostala kao obaveza da otvorimo pregovore. Očito je da postoje strukture u BiH koje ne žele da se ova stvar privede kraju, jer ćemo tada morati otvoriti poglavlje koje se bavi sudstvom i pravosuđem. A znate, kada otvorite pregovore sa EU i kada otvorite poglavlje koje se bavi pravosuđem, neće ovdje biti prostora za kojekakve skorojeviće koji imaju vrlo upitne izvore finansiranja."

Dodala je da se građanima namjerno serviraju nacionalne teme kao paravan:

"Kad god pričamo o velikim temama korupcije, borbe protiv korupcije, uvijek se u medijima pojavi neko od političkih predstavnika koji onda izvuče neku etničku, nacionalnu tezu, pa se mi svi oko toga zabavimo, što je u stvari banalna budalaština. I umjesto da pratimo tok novca i da se bavimo borbom protiv korupcije, mi u stvari vrlo jednostavno nasjednemo na njihove dimne bombe."

Pravilo 90/180 i prijevoznici: "EU štiti svoje tržište"

Kao bivša zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Salkičević-Dizdarević je dala stručni uvid u probleme prijevoznika.

"Ja vidim ovu situaciju sa prevoznicima i ovu zabranu boravka duže od 90 dana u roku od 180 dana za naše ljude kao način da Evropska unija zaštiti svoje unutrašnje tržište i da privoli naše prIJevoznike da otvaraju poslovne jedinice u zemljama EU. Ljudi štite vlastito unutrašnje tržište. Mi još nismo dio Evropske unije i sve dok ste van terena, nemate pravo da šutate loptu. Ja ne podržavam stav prIJevoznika u dijelu koji se odnosi na to da su entitetske vlade bitne za ovo pitanje. Entitetske vlade ne predstavljaju državu BiH u vanjskoj politici niti mogu da pregovaraju s Evropskom unijom. To radi Vijeće ministara BiH", pojasnila je Salkičević-Dizdarević.

Naglasila je i lični osjećaj prilikom prelaska granice:

"Ja se kao građanka Bosne i Hercegovine ne osjećam dobrodošlo u zemljama EU jer se prema nama ponašaju kao da smo iz zemlje trećeg svijeta. Ali onog momenta kada se mi pomaknemo s mrtve tačke, drugi će se drugačije odnositi prema nama."

Kao članica Komisije za borbu protiv korupcije, osvrnula se i na saslušanja Agencije za prevenciju korupcije i situaciju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO).

"Ono što je zanimljivo jeste da je akcija 'Pandora', koja je imala više od 50 uhapšenih, završila sa samo jednom osuđujućom presudom — i to za djelo koje nije bilo u fokusu optužnice. I onda se zapitate da li je moguće da je samo jedna osoba kriva, a 50 nevino. Materijali koji su nam dostavljeni, posebno od sindikata okupljenog oko gospodina Jelače, ukazuju na ozbiljne navode korupcije i zloupotreba. Ono što je zastrašujuće jeste ako je tačno da se neko na radnom mjestu zlostavlja zato što ukazuje na nepravilnosti. Ako je to istina, onda smo kao društvo ozbiljno zakazali."

Carine na čelik i uloga ministra Košarca

Na kraju, Salkičević-Dizdarević je upozorila na štetne ekonomske poteze i pasivnost nadležnih ministara.

"Republika Srbija je Bosni i Hercegovini i drugim zemljama uvela ograničenje na izvoz proizvoda od čelika. Mi već tri mjeseca imamo kvotu za izvoz čelika u Srbiju, koju ispunimo za pola mjeseca, a onda na ostatak plaćamo visoke carine. Ministar Košarac nije uradio ništa da zaštiti BiH po tom pitanju. Nažalost, ekonomske teme smo doveli na politički nivo i zato ova zemlja ne može da napreduje. Jer se politikom bave ljudi koji nisu radili u realnom sektoru. To je najveći problem ove zemlje. Građani na kraju sve to trpe", zaključila je Salkičević-Dizdarević.