Komentarišući činjenicu da Milorad Dodik i dalje ostaje centralna tema i u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji, Džidić je kazao da je osnovni problem zarobljenost institucija.
Novinar i urednik Detektora Denis Džidić izjavio je da je Milorad Dodik i dalje glavna prepreka evropskom putu Bosne i Hercegovine zato što, kako tvrdi, ima lokalne mreže moći, političku zaštitu i veze koje mu omogućavaju da opstaje uprkos presudi i političkim krizama. Govoreći u programu N1, Džidić je otvoreno prozvao HDZ BiH i Dragana Čovića, ocijenio da je pravosuđe zarobljeno, upozorio na blokade zakona važnih za evropski put i Moneyval, te ukazao na ozbiljne rizike i netransparentnost u projektima Južne i Istočne plinske interkonekcije.
Komentarišući činjenicu da Milorad Dodik i dalje ostaje centralna tema i u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji, Džidić je kazao da je osnovni problem zarobljenost institucija.
"Jednostavna istina je da sa jedne strane mi imamo problem zarobljenosti institucija, tako da presuda koja je implementirana, gdje je Sud Bosne i Hercegovine decidno zatražio da se Milorad Dodik ukloni sa stranačke pozicije kao predsjednik SNSD-a, da se to implementira, to je odbijeno od strane suda u Banjoj Luci i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća", rekao je Džidić.
Dodao je da je riječ o političkom djelovanju aktera koji je, prema njegovim riječima, zarobio institucije, ali i o mreži političkih, kriminalnih i koruptivnih odnosa.
"Dragan Čović je osoba koja je zaslužna i HDZ zašto Milorad Dodik nije u zatvoru", tvrdi Džidić.
Kao razlog za to naveo je blokadu imenovanja novog ministra sigurnosti, za koju odgovornim smatra HDZ, što je, kako ističe, omogućilo situaciju u kojoj SIPA suštinski nije pokušala Dodikovo hapšenje.
"Razlog tome je bilo neimenovanje novog ministra sigurnosti koje je blokirao HDZ", dodaje Džidić.
Evropski put BiH i blokade zakona
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Džidić je ocijenio da je pogrešno problem predstavljati kao neslaganje svih političkih lidera, jer, kako kaže, nisu svi akteri jednako odgovorni za zastoj.
"Nemate jednake lidere koji se ne dogovaraju. To nije istina. Imate određene stranke koje, uz razne probleme koje možemo pripisati Trojci, imaju prilično jasnu evropsku agendu i vrlo jasno prate određene inpute kada se govori posebno o ovim ključnim zakonima koji su preostali kako bismo mi otvorili službene pregovore", naglašava Džidić.
S druge strane, smatra da postoje dvije stranke kojima status quo odgovara.
"Imate dvije stranke koje to ne rade. Zašto? Zato što njima status quo odgovara. Oni imaju kontrolu nad resursima, kontrolu nad pravosuđem i koriste to za lično obogaćenje", ističe Džidić.
Na pitanje o smislu eventualnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu, ako Dom naroda ne funkcioniše, Džidić je rekao da je korist od toga vrlo mala.
"Vrlo mali i mislim da je vrlo jasno da ti zakoni, ukoliko na taj način i od strane stranaka koje su ih predložile, a to je opozicija iz RS-a, prođu, da to neće proći na Domu naroda", navodi on.
VSTV, imovinski kartoni i reakcija EU
Posebno se osvrnuo na pitanje provjere imovine sudija i tužilaca i spor između VSTV-a i Evropske unije, nakon informacija da Brisel razmatra obustavu finansiranja vanjskih posmatrača.
Džidić navodi da je Evropska unija insistirala na dubinskoj provjeri imovinskih kartona i nezavisnim posmatračima, ali da je VSTV pokušao taj proces staviti pod vlastitu kontrolu.
"Oni od samog početka traže načine kako da stave te posmatrače pod kontrolu", upozorava Džidić.
Po njegovim riječima, izmjenom pravilnika VSTV je pokušao uspostaviti veći utjecaj na izbor tih posmatrača, što je izazvalo negativnu reakciju Evropske unije.
"Prirodna reakcija Evropske komisije je bila: 'Zašto bismo mi to onda dalje finansirali? To nisu nezavisni vanjski revizori naši, nego su to neke osobe koje vi postavite'", pojašnjava Džidić.
Dodao je da je EU i ranije slala upozorenja da se radi o sukobu interesa, ali da je VSTV ipak usvojio sporna rješenja.
"Reakcija VSTV-a je bila: ‘Stvarno ne znamo zašto je do ovoga došlo.’ Mislim da to pokazuje da je to predstava, da je to za javnost", ocjenjuje Džidić.
Moneyval i sporni zakon o upravljanju oduzetom imovinom
Govoreći o zakonima koji bi trebali spriječiti da BiH završi na sivoj listi Moneyvala, Džidić je rekao da je posebno sporan Zakon o upravljanju oduzetom imovinom, jer na državnom nivou ne postoji adekvatan mehanizam za upravljanje imovinom oduzetom u krivičnim predmetima.
"Na državnom nivou to ne postoji, a naravno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiže dosta optužnica gdje se oduzima i slično, i sada time postupa po određenim svojim pravilnicima. Mnogo tih stvari propada, dakle auta kada se uzmu, pa samo onda stoje i ne mogu se koristiti jer nemamo zakon", kaže Džidić.
Smatra da SNSD blokira ovaj zakon jer odbija da bilo kakva imovina, pa i ona nezakonito stečena, bude tretirana kao državna.
"SNSD-u je sporno da bilo kakva imovina, makar ona ilegalno stečena, se na neki način prepisuje državi", smatra Džidić.
Prema njegovoj ocjeni, stvarni cilj je da se stvori pritisak kako bi se rješenje s državnog nivoa spustilo na entitete, što bi, kako napominje, predstavljalo novo razvlašćivanje državnog pravosuđa.
Južna interkonekcija: Strateški važna, ali sporan presedan
Osvrnuvši se na Južnu plinsku interkonekciju, Džidić je rekao da je riječ o projektu od suštinskog značaja za Bosnu i Hercegovinu, jer bi omogućio izlazak iz potpune zavisnosti od ruskog plina.
"Nama je to rješenje apsolutno potrebno. Oslobađa nas od vrlo malignog utjecaja Rusije i oduzima se mogućnost jednoj zemlji koja je vrlo negativno nastrojena ka Bosni i Hercegovini, posebno ka Federaciji, da na neki način diktira", poručuje Džidić.
Ipak, upozorio je da je način na koji se projekat provodi presedan koji može biti problematičan u budućnosti.
"Ovo je presedan koji je apsolutno sporan", ističe on.
Dodao je da, čak i ako se sada ostavi po strani firma o kojoj javnost zna vrlo malo, ovakav model otvara prostor da sutra i drugi politički akteri na isti način u zakone ugrađuju konkretne, potencijalno sporne kompanije.
"Ako je ovo sada prošlo i ne problematizira se, to daje mogućnost vrlo spornim igračima, kao što je SNSD, da u bilo kojem budućem infrastrukturnom prijedlogu kaže: ‘Evo, ova kineska firma, ova ruska firma, ova bilo koja firma’, a vi nemate mehanizme da to osporite, jer vi ste isto uradili", upozorava Džidić.
Istočna interkonekcija i netransparentan tender
Džidić je govorio i o Istočnoj interkonekciji, naglašavajući da se tu i dalje radi o povezanosti sa ruskim plinom preko Srbije, iako Srbija pokušava diverzificirati dio svojih izvora kroz saradnju s Azerbejdžanom.
Kada je riječ o konkretnom tenderu, Džidić tvrdi da je riječ o netransparentnom procesu za projekat vrijedan više od milijardu maraka.
"Ono što smo mi otkrili jeste da su za tender vrijedan preko milijardu maraka bile samo dvije ponude, jedna od kojih je bila od firme iz Turske koja nije poslala ni blizu svu potrebnu dokumentaciju. Kada se otvarala druga ponuda, nas su istjerali sa sastanka komisije koja je to pregledala tako da nismo imali priliku vidjeti da li je sve poslano", kaže Džidić.
Za konzorcij koji je na kraju dobio posao naveo je da je riječ o firmama iz Republike Srpske i Srbije, duboko povezanim sa političkim strukturama u Srbiji i Rs.
"Taj konzorcij koji je dobio na kraju, koji je navodno sve poslao, je od firmi iz Rs i Srbije koji generalno već ima veliko iskustvo rada, duboko je povezan i sa Aleksandrom Vučićem i sa Miloradom Dodikom i sa Nedeljkom Elekom", navodi Džidić.
Ukazao je i na problem što je, iako tender nije bio raspisan kao okvirni sporazum, na kraju potpisan upravo takav sporazum, bez jasnog objašnjenja zašto je došlo do promjene modela.
"Sada je potpisan okvirni sporazum i mi ne možemo postaviti to pitanje zašto", podsjeća Džidić.
Na kraju je naglasio da se Istočna interkonekcija finansira novcem iz budžeta Rs, odnosno javnim sredstvima, zbog čega građani imaju pravo znati kako se njihov novac troši.
"To su naša sredstva gdje bi trebali da nama objasne šta je ono što oni rade i na koji način", zaključuje Džidić.
