Rumunska predsjednička nada Elena-Valerica Lasconi nalazi se u čudnoj poziciji, piše Politico.
Ne samo da učestvuje na kontroverznim ponovljenim izborima, već se sada bori i protiv sopstvene stranke samo da bi ostala u trci.
Rukovodstvo njene Unije desnog centra Spasimo Rumuniju (USR) povuklo je prošle nedjelje podršku njoj i stali su iza nezavisnog gradonačelnika Bukurešta Nicușor Dana, za koga smatraju da je veća vjerovatnoća da će ući u drugi krug izbora sljedećeg mjeseca.
Istraživanja javnog mnjenja trenutno pokazuju da Lasconi zaostaje za Danom i dvojicom nacionalističkih kandidata. Takvi rezultati izazvali su krizu povjerenja među liderima USR-a u pogledu toga da li njihova kandidatkinja može ponoviti prošlogodišnji uspjeh, kada se plasirala u drugi krug prije nego što su izbori poništeni.
Lideri USR-a sada žele da se stranka okupi oko Dana kao proevropskog kandidata u trci.
U suprotnom, strahuju da će proevropski centristički glasovi u Rumuniji biti podijeljeni između Lasconi i Dana, što bi moglo dovesti do toga da se u drugi krug plasiraju dvojica kandidata krajnje desnice: lider Alijanse za uniju Rumuna (AUR) George Simion i bivši socijaldemokratski premijer koji se sada predstavlja kao nacionalista – Victor Ponta.
Lasconi, koja je zapravo predsjednica USR-a i gradonačelnica Kampulunga, gradića od 30.000 stanovnika udaljenog tri sata od Bukurešta, odbacila je takav scenario kao „pogrešan put“.
„Imam potpuno iste šanse kao prošle godine da uđem u drugi krug“, rekla je, iako je trenutne ankete svrstavaju na peto mjesto, sa oko 5 posto podrške.
Eventualna pobjeda Simiona ili Ponte takođe prijeti da u Briselu dovede još jednu državu kontraša iz istočne Evrope.
Ali Lasconi, 52-godišnjakinja koja je četvrt vijeka provela kao TV novinar, kaže da ne vjeruje u potpunosti anketama.
Na kraju krajeva, nijedna anketa nije predviđala da će Calin Georgescu pobijediti u prvom krugu prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, prije nego što je najviši sud u zemlji poništio izbore zbog navoda da je ultranacionalista vodio ilegalnu kampanju uz potencijalnu podršku Rusije.
Zaista, kako je Lasconi istakla, mnoge ankete su joj predviđale četvrto ili peto mjesto u toj trci. Na kraju je završila na drugom mjestu sa 19 posto glasova.
Lasconi tvrdi da je njena lična privlačnost veća od njene stranke desnog centra, tvrdeći da podaci pokazuju da su za nju prošle godine glasale žene koje su ranije glasale za krajnje desničarske stranke.
Ona i ovoga puta ponovo računa na neke od tih glasova.
Većina od otprilike 40 posto neodlučnih birača su žene između 33 i 60 godina koje žive u malim gradovima ili selima, napomenula je, kao i mladi ljudi – obe grupe koje su glasale za nju prošle godine.
„Za 25 godina novinarstva i pet godina kao gradonačelnica bavila sam se ugroženim ljudima, ženama, žrtvama, djecom. Ko se bori za te ljude? Ja to mogu, zato sam toliko uvjerena da ću postati predsjednica Rumunije“, rekla je ona.
Lasconi je tužila svoju stranku kako bi je natjerala da joj vrati sredstva za kampanju, koja je USR ukinuo nakon što joj je povukao podršku.
„To je velika nepravda, ozbiljna zloupotreba“, rekla je Lasconi o odluci da joj se uskrati podrška i finansiranje.
Ona insistira da je upravo članstvo stranke izabralo nju kao kandidatkinju i da lideri USR-a, koji su se predomislili svega nekoliko nedjelja prije prvog kruga predsjedničkih izbora zakazanih za 4. maj, „ne predstavljaju cijelu stranku“.
