Prema Revizorskom sudu, Evropska komisija nema mnogo razloga za ponos. Komisija se previše oslanjala na same zemlje da provjere da li se milijarde iz fonda pravilno troše.
Gotovo da nema "informacija o stvarnim troškovima i rezultatima" projekata finansiranih stotinama milijardi EU. To je jedan od zaključaka dosad neviđenog kritičnog izvještaja Evropskog revizorskog suda o korištenju fonda EU za oporavak od koronavirusa osnovanog prije četiri godine.
U izvještaju predstavljenom danas, Revizorski sud, nezavisna institucija koja nadgleda finansije EU, dovodi u pitanje "da li građani EU dobijaju istinsku vrijednost za svoj novac".
Fond (također poznat kao Mehanizam za oporavak i otpornost) stvoren je kako bi pomogao Evropskoj uniji da se ekonomski oporavi nakon godina krize uzrokovane koronavirusom. Vrijednost fonda je veća od 650 milijardi eura. Zemlje mogu iz njega dobiti kredite ili grantove.
Velike razlike
Svaka zemlja EU bi mogla na početku podnijeti plan oporavka. 'Cijene' su se uveliko razlikovale. Na primjer, Italija, koja je teško pogođena koronom, tražila je 195 milijardi eura, od čega gotovo 72 milijarde u donacijama.
Za Nizozemsku to iznosi 5,4 milijarde eura donacija, od kojih je do sada primljeno 2,5 milijardi eura. Nizozemska će novac iskoristiti za investicije, između ostalog, u obnovljive izvore energije, dodatnu obuku i prekvalifikaciju nezaposlenih i proširenje jedinica intenzivne njege u bolnicama.
Više od polovine raspoloživih 650 milijardi je još uvijek neiskorišteno, dok zahtjevi iz fonda za oporavak imaju rok do kraja 2026. godine. Evropska komisija, koja upravlja fondom za oporavak od korone, "ponosna je na ono što je postignuto", rekao je nadležni evropski komesar Valdis Dombrovskis. "Nastavljamo intenzivno sarađivati sa zemljama EU kako bismo iz toga izvukli maksimum prije nego što se fond za oporavak završi".
Previše povjerenja
Ali prema Revizorskom sudu, Evropska komisija nema mnogo razloga za ponos. Komisija se previše oslanjala na same zemlje da provjere da li se milijarde iz fonda pravilno troše, napisao je Revizorski sud. "Ali u našoj istrazi naišli smo na ozbiljne slabosti u toj kontroli“, rekao je član Revizorskog suda Kristijan Petrović. "A da stvar bude još gora, u slučaju kršenja pravila, Komisija ne može tražiti povrat novca".
Prema Revizorskom sudu, Komisija ponekad već isplaćuje novac iz fonda, dok projekti još uvijek postoje samo na papiru. Petrović: "To bi moglo rezultirati time da zemlje zadrže novac, ali ne realizuju projekte." Prema njegovim riječima, ovo dovodi u opasnost finansijske interese EU.
Ali, prema riječima evropskog komesara Dombrovskisa, koji odgovara na kritike, to je samo "razlika u mišljenju o tumačenju pravnih koncepata". Prema njegovim riječima, rezultati koje zemlje moraju postići s milijardama iz fonda se pomno prate. "U suprotnom, neće biti izvršena nikakva isplata."
Plan po državama
Izvještaj Revizorskog suda dolazi u osjetljivom trenutku, sada kada su započele rasprave o novom višegodišnjem budžetu EU za period 2028-2034. Komisija predsjednice Ursule von der Leyen želi koristiti fond za oporavak od koronavirusa kao početnu tačku za ovo.
Prilikom buduće raspodjele novca EU, svaka od zemalja bi tada morala podnijeti plan u kojem bi navela na šta želi potrošiti svoj dio višegodišnjeg budžeta EU (ukupno oko 1.200 milijardi eura).
Ali već postoje oštre kritike ovog pristupa u Evropskom parlamentu. "U tom scenariju, Komisija svakoj zemlji pojedinačno kaže: 'Evo vašeg novca, a kod kuće možete smisliti šta ćete s njim'“, kaže Anouk van Brug, zastupnica u Evropskom parlamentu iz stranke VVD i stručnjakinja za budžet.
Nadzorna uloga Komisije, koja prati trošenje novca u zemljama, time će djelimično nestati. "Također je loše“, kaže Van Brug, "što su prekogranični projekti u EU ugroženi.“ Ona navodi primjer fiktivnog infrastrukturnog projekta u pograničnoj regiji kao što je Limburg, koji Komisiji podnosi plan finansiranja zajedno s lokalnim njemačkim i belgijskim vlastima.
Ali ako Komisija uspije, pokrajina Limburg će uskoro morati prodati plan u Hagu, a njihovi partneri preko granice morat će učiniti isto u svojim glavnim gradovima, kaže član VVD-a Van Brug: "To neće uspjeti."
Komisija će objaviti konačne planove u julu, nakon čega mogu početi konsultacije sa zemljama i Evropskim parlamentom.
