Kako su rekli, ovakve konstrukcije neodoljivo podsjećaju na karte kakve su se crtale početkom devedesetih godina, uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U Zagrebu je tokom proteklog vikenda održan dvodnevni skup "TradFest", koji je izazvao snažne reakcije u Bosni i Hercegovini zbog tema koje se tiču unutrašnjeg uređenja države, uključujući i prijedloge njene teritorijalne reorganizacije.
Konferencija je organizovana u saradnji ultrakonzervativnih udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, koji se dovodi u vezu s krugovima bliskim predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.
Posebnu pažnju izazvao je panel pod nazivom "BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta", što je već uoči događaja izazvalo oštre kritike iz Bosne i Hercegovine. Brojni mediji i analitičari ocijenili su skandaloznim da se u glavnom gradu susjedne države raspravlja o unutrašnjem preustroju BiH, naglašavajući da je to isključiva nadležnost njenih institucija i građana.
Jedan od govornika bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je istakao da ne može pristati na nepravdu, ali da se mora tražiti "put mogućeg" zbog, kako je naveo, nefunkcionalnosti sistema i neravnopravnog položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda. Dodao je da se pitanja političkog uređenja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.
Najviše polemika izazvalo je izlaganje Ivana Pepića sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", koji je predstavio model teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine. Prema tom prijedlogu, država bi bila podijeljena na Rs, "hrvatsku republiku", "bošnjačko-muslimansku republiku" i Brčko distrikt.
Na prikazanoj karti posebno je označena tzv. "Croat Republic", koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i područje Mostara, uz odvojene teritorijalne cjeline u srednjoj Bosni i Posavini. Pepić je naveo da bi takav model, po uzoru na Belgiju, mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Ovakvi prijedlozi izazvali su oštre reakcije, a zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić ocijenio je skup kao "događaj margine političkog spektra" te optužio učesnike za prenošenje političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku.
"Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija pod nazivom ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija’. To bi bilo nezamislivo", poručio je Hodžić.
S druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić izjavio je da se ne radi o pokušaju razbijanja Bosne i Hercegovine, već o raspravi o njenom opstankuuz osiguravanje ravnopravnosti naroda.
Dodatne reakcije izazvalo je i prisustvo Domagoja Kneževića, posebnog savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, što su pojedini komentatori protumačili kao signal političke podrške ovom skupu.
Na konferenciju je reagovala i Stranka demokratske akcije (SDA), koja je najoštrije osudila održavanje događaja i poručila da se pod plaštom rasprave o položaju Hrvata u BiH ponovo promoviraju ideje etnoteritorijalnih podjela.
U saopćenju su upozorili da ovakvi prijedlozi podsjećaju na karte iz devedesetih godina, koje, kako navode, nisu bile “akademska vježba”, već uvod u politike koje su rezultirale teškim zločinima.
Kako su rekli, ovakve konstrukcije neodoljivo podsjećaju na karte kakve su se crtale početkom devedesetih godina, uoči agresije na Bosnu i Hercegovinu.
"Te karte nisu bile akademska vježba, niti bezazlena politička fantazija. One su bile uvod u politike čiji su nosioci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Zbog toga svako novo crtanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, direktan udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše države, ali i grubo vrijeđanje žrtava politika koje su pokušale realizirati takve projekte", navedeno je u saopćenju SDA.
Kako su dodali, Bosna i Hercegovina nije ničiji prostor za ideološke eksperimente, geopolitičke projekcije ili komšijske fantazije o "preuređenju".
"Njeno unutrašnje uređenje može biti predmet razgovora isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njenih građana i naroda. Republika Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, ima posebnu odgovornost da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne može se govoriti o prijateljskom odnosu prema Bosni i Hercegovini, evropskoj budućnosti i dobrosusjedskoj saradnji, a istovremeno biti domaćin događajima na kojima se dovodi u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine i promoviraju karte novih etničkih podjela", dodaje se u saopćenju.
Naglasili su da zabrinjava i izostanak reakcije državnih vlasti Bosne i Hercegovine.
"Šutnja institucija, naročito onih kojima rukovode kadrovi probosanskih stranaka, na ovakve provokacije predstavlja zabrinjavajući politički i diplomatski propust. Ta šutnja se pokušava prikriti svjesnim skretanjem pažnje javnosti na efemerne teme, dok se u susjednoj državi javno raspravlja o novim podjelama Bosne i Hercegovine. Državna vlast koja šuti dok se u susjedstvu crtaju nove karte podjela u Bosni i Hercegovini treba da ode jer nije spremna dosljedno štititi interese države", naglašeno je u saopćenju SDA.
