Plenković: Ako se SAD i EU dogovore o ulaganju u odbranu, razumno izbjeći carinski rat

„Želimo da se postigne više, da do 2029. imamo barem jednu novu članicu. Teško je reći hoće li se to ostvariti. Zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati veću odlučnost i posvećenost tom cilju i neophodnim reformama“, rekao je Plenković.

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u subotu u Dubrovniku da bi bilo razumno izbjeći carinski rat između SAD-a i Evropske unije, ako bi se dvije strane dogovorile o povećanju ulaganja u odbranu do 2035. godine.

„SAD želi postići uravnoteženije trgovinske odnose s partnerima. Američki trgovinski deficit prema partnerima bio je prevelik, ali to ne znači da jednostrano uvođenje carina treba poremetiti svjetsku trgovinu, posebno s najvećim partnerima Evropske unije. Ne želimo se dovesti u situaciju da provedemo povećanje ulaganja u odbranu od pet posto, a da nas carine potom ekonomski oštete. Novi rok za dogovor je 1. august – dakle, imamo još tri sedmice. Potrebno je razumno rješenje koje će izgladiti odnose SAD-a i EU-a“, poručio je Plenković na 18. Dubrovnik Forumu, gdje je učestvovao na centralnom panelu lidera pod nazivom „Usmjeravanje promjene“.

Plenković je rekao kako je Hrvatska najnovija članica EU-a i da su prošla dva mandata Evropske komisije bez proširenja.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sibiha izjavio je da je potrebna veća odlučnost i snažniji potezi.

„Nešto ne funkcioniše u međunarodnom sistemu. Već više od deset godina smo u ratu s Rusijom, a Putin i dalje ima kapacitete da ga nastavi. Recept je jednostavan – SAD moraju biti angažovanije kao vodeća sila, a predsjednik Trump vršiti pritisak na Rusiju kroz sankcije i izolaciju, pa i sankcije zemljama koje zarađuju 'krvavi novac' od ruske nafte jer time finansiraju ratnu mašinu. Želimo mir u skladu s međunarodnim pravom. Ukrajinci žele mir, ali jedini jezik koji Putin razumije jeste mir kroz snagu. Nakon uspostave bezuslovnog primirja na kopnu, moru i u zraku, mogu početi pregovori. Potrebna nam je diplomatska mobilizacija kako bismo iskoristili taj zamah“, rekao je Sibiha.

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani naglasio je važnost Mediterana i njegovu povezanost s indo-pacifičkom regijom.

„Zemlje sjeverne Afrike važne su za stabilnost, ali i za zaustavljanje ilegalnih migracija. Libija nam je ključni partner i saradnja mora biti vrlo intenzivna. Važno je ojačati koridor od Indije preko Izraela, Emirata i Saudijske Arabije do Egipta i Mediterana“, rekao je Tajani.

Šef diplomatije Togoa Robert Dussey kazao je kako je odnos Afrike i Evrope vrlo snažan.

„Nemamo izbora – trebamo jedni druge. Naše prednosti su broj stanovnika – sada nas ima više od 1,5 milijardi. Afrika bi trebala biti vaše prvo tržište. Druga prednost su ključni resursi: 60 do 70 posto svjetskih zaliha kobalta je u Africi, kao i 40 posto zlata. Geopolitički je važno imati Afriku uz sebe. Naš prioritet je ekonomska transformacija. Afrika ima 54 zemlje, a nijedna nema mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Uvijek nešto očekujemo od partnera, ali budućnost je u rukama Afrikanaca“, rekao je Dussey.

Brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Vieira poručio je da se BRICS pogrešno doživljava kao savez protiv Zapada.

„Kina je prvi trgovinski partner i SAD-a i Brazila. BRICS je platforma za dijalog, razvoj i inicijative u korist zemalja u razvoju – bilo da je riječ o borbi protiv bolesti poput kolere ili o klimatskim promjenama. Osnivanje BRICS banke je snažna inicijativa za ulaganja u razvoj, ne samo za članice, već i za druge države“, rekao je Vieira.

On je istakao da svijetu treba reforma globalnog upravljanja.

„Nažalost, UN i Vijeće sigurnosti su potpuno paralizirani kada je riječ o svjetskim sukobima – ništa se ne dešava. Možda nam treba nova i modernija organizacija? Reforma bi trebala obuhvatiti i Svjetsku banku i MMF, gdje odluke donosi vrlo mali broj zemalja – i to je apsurd“, zaključio je Vieira.