Ukrajinski vojni historičar i stručnjak za odbranu Andrij Haruk ističe da ova raketa odražava širi zaokret ruske vojne industrije prema jednostavnijem i jeftinijem naoružanju.
Ruska Federacija razvila je novu vođenu krstareću raketu pod oznakom S-71K "Kovjor" (Tepih), koja se u velikoj mjeri proizvodi od komponenti uvezenih iz inostranstva.
Raketa ima domet do 300 kilometara, a odlikuje se jednostavnom konstrukcijom i niskom cijenom proizvodnje, piše list The Kyiv Independent, pozivajući se na podatke ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR).
Raketu "Kovjor" dizajnirala je Ujedinjena avio-kompanija (OAK) sa sjedištem u Moskvi, a specifično je prilagođena za lansiranje s ruskog borbenog aviona pete generacije, Suhoj Su-57. U prednjem dijelu rakete smještena je fragmentacijska bomba OFAB-250-270, teška četvrt tone. Projektil pokreće mlazni motor R500, a njegov efikasni domet procjenjuje se na 300 kilometara.
Ukrajinski vojni historičar i stručnjak za odbranu Andrij Haruk ističe da ova raketa odražava širi zaokret ruske vojne industrije prema jednostavnijem i jeftinijem naoružanju.
"Tradicionalne krstareće rakete su izuzetno skupe. Ono što sada vidimo je koncept jednostavnijih i pristupačnijih projektila koji se mogu lansirati u velikom broju kako bi se preopteretili sistemi protivvazdušne odbrane", objasnio je Haruk.
Hibrid drona i konvencionalne rakete
Tijelo rakete izrađeno je od višeslojnih kompozitnih materijala na bazi staklenih vlakana, dok su unutrašnji elementi napravljeni od legura aluminijuma. Sistemi za upravljanje letom i navigaciju oslanjaju se na relativno jednostavne senzore.
Haruk opisuje ovaj dizajn kao svojevrsni prijelaz između dronova tipa Šehid (Shahed) i konvencionalnih krstarećih raketa. Prema njegovim riječima, S-71K kombinuje niske troškove proizvodnje s udarnom snagom koja je znatno veća od one koju posjeduju dronovi kamikaze.
Zavisnost od zapadne tehnologije uprkos sankcijama
Posebno zabrinjavajući podatak koji iznosi ukrajinski HUR jeste da je nova ruska raketa većinski sastavljena od komponenti proizvedenih u inostranstvu. Dijelovi potiču iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Kine, Švicarske, Japana, Tajvana i Irske.
"Kontinuiran pristup stranim tehnologijama i komponentama omogućava agresoru da razvija novo oružje i proširuje njegovu upotrebu u ratu protiv Ukrajine", upozoravaju iz HUR-a.
Iako su Rusiji nametnute brojne sankcije, Moskva i dalje uspijeva nabaviti mikročipove i elektroniku zapadne proizvodnje za svoju vojnu industriju. Ovi dijelovi najčešće stižu u Rusiju preko trećih zemalja, civilnih lanaca snabdijevanja ili fiktivnih kompanija, što značajno otežava napore međunarodne zajednice u provođenju sankcija, zaključuje se u izvještaju.
