Novi njemački plan vojne nabavke, do kojeg je došao Politico, pokazuje da će Berlin usmjeriti svoj masovni program naoružavanja prvenstveno na evropsku industriju, pri čemu će samo osam posto ići na američko oružje.
Plan nabavke pokazuje da se Njemačka sprema provesti gotovo 83 milijarde eura ugovora tokom naredne godine. Spisak, sastavljen za budžetski odbor njemačkog parlamenta, sadrži 154 velike odbrambene kupovine između septembra 2025. i decembra 2026.
Prema njemačkom zakonu, svaki ugovor vrijedan više od 25 miliona eura mora biti dostavljen parlamentu na odobrenje. A na tim stranicama projekti koje vode američke kompanije pojavljuju se samo u nekoliko slučajeva.
Jedine velike stavke s američkim izvođačima na čelu su oko 150 miliona eura namijenjenih za torpeda vezana za Boeingove avione P-8A i otprilike 5,1 milijarda eura za Raytheonove MIM-104 Patriot rakete protivzračne odbrane i lansere.
Računajući i druge američke nabavke na spisku, od AMRAAM i ESSM raketa do radio paketa, ukupna suma iznosi oko 6,8 milijardi eura, što čini oko osam posto njemačkog plana, dok ostatak u ogromnoj većini ide evropskoj industriji.
Posljednjih godina Njemačka je bila jedan od najvećih kupaca američke odbrane.
Prema podacima američke vlade, Berlin je odobrio više od 17 milijardi dolara u stranim vojnim prodajama između 2020. i 2024., dostigavši rekord od 13,9 milijardi u 2023., što je naglasilo povećanu potražnju nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Taj nalet kupovine nakratko je učinio Njemačku jednim od najvećih odredišta za izvoz američkog oružja, uz Poljsku i Japan. Sada Njemačka izgleda fokus prebacuje na evropsku industriju.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja, evropske članice NATO-a kupile su 64 posto svog oružja od SAD-a između 2020. i 2024.
Nakon što je u julu postigao trgovinski sporazum s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, američki predsjednik Donald Trump pohvalio se da će EU kupiti "ogromne količine" američkog oružja vrijednog "stotine milijardi."
Zajednička izjava iz tog dogovora otišla je još dalje, obećavši da EU "planira značajno povećati nabavku vojne i odbrambene opreme iz SAD-a, uz podršku i olakšice američke vlade."
Ali o odbrambenoj potrošnji u Evropi ne odlučuje se u Briselu, već u nacionalnim vladama. A u Berlinu, brojevi pokazuju drugačiju priču.
Najskuplji pojedinačni projekat je program fregata F-127, koji bi trebala dizajnirati njemačka brodograđevinska kompanija TKMS. Planiran za razmatranje u budžetskom odboru u junu 2026., njegova procijenjena cijena iznosi 26 milijardi eura. Novi ratni brodovi trebali bi pružiti dugodometnu protivzračnu i raketnu odbranu za mornaricu.
Još jedan ključni projekat je Eurofighter Tranche 5, koji grade Airbus, BAE Systems i Leonardo, sa 4 milijarde eura predviđenih za odobrenje u oktobru 2025. za nove avione i još 1,9 milijardi za nadogradnju radara.
Zajedno s daljim ulaganjima u sisteme elektronskog ratovanja i avionske pakete, plan pokazuje da Berlin udvostručuje ulaganja u svoju postojeću evropsku flotu borbenih aviona kako bi premostio kašnjenja u proizvodnji problematičnog programa budućeg borbenog aviona FCAS, koji bi trebale graditi Njemačka, Francuska i Španija.
Vojska je također snažno zastupljena. Više od 3,4 milijarde eura planirano je za dodatna oklopna vozila Boxer u oktobru, koja grade Rheinmetall i KNDS. Uz to ide i 3,8 milijardi eura za novi, još neimenovani tenk-lovac.
Nekoliko projekata na spisku, poput mobilnog izviđačkog sistema MAUS vrijednog 40 miliona eura, dolazi s dodijeljenim sredstvima, ali bez javno imenovanog izvođača.
Politički osjetljivi programi uključuju modernizaciju krstareće rakete Taurus od 2,3 milijarde eura, koja bi trebala biti odobrena u decembru. Njemački kancelar Friedrich Merz je pod pritiskom iz Kijeva da ih isporuči Ukrajini, ali njemačke vlade do sada su odbijale da pošalju te rakete.
Protivzračna odbrana je još jedan glavni fokus. Plan uključuje više od 300 miliona eura za dodatne njemačke IRIS-T SLM jedinice, 755 miliona za rakete koje se lansiraju s brodova i 490 miliona za nove rakete kratkog dometa.
Jedan od problematičnijih projekata na spisku je Eurodrone, za koji je izdvojeno 196 miliona eura za razvoj njegovog sistema "otkrivanja i izbjegavanja", što je preduslov da dron može sigurno letjeti u evropskom zračnom prostoru.
Program, koji vode Airbus, Dassault i Leonardo, muči se s kašnjenjima i rastućim troškovima, no Berlin ipak nastavlja s novim finansiranjem u ovom budžetskom ciklusu.
Udio mornarice ide i dalje od budućih fregata. Nadogradnje trenutnih fregata F-123 procijenjene su na 1,7 milijardi eura, dok će paket sistema za protivpodmorničko ratovanje i novih torpeda dodati još nekoliko stotina miliona eura.
Dokument takođe navodi desetine manjih, ali i dalje značajnih ugovora: 274 miliona eura za pomoćni brod flote i stotine miliona za nova vozila, radije, dronove i municiju svih kalibara. Sve zajedno, oni čine sveobuhvatan modernizacijski napor koji dotiče svaku granu oružanih snaga.
