OFAC zaustavio prodaju firmi kćerki NIS-a u Rumuniji, Bugarskoj i BiH

Sankcije Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) od 9. oktobra zaustavile su dotok sirove nafte Jadranskim naftovodom u Rafineriju Pančevo, strane banke i kartične kompanije obustavile su novčane transakcije, poslovni partneri su se razbježali, a zaposlene čeka neizvjesna sudbina.

Nevolje dolaze jedna za drugom. U to se ovih dana uvjerava Naftna industrija Srbije (NIS), kojoj se zbog američkih sankcija poslovanje para kao kad se iznošeni džemper raspara povlačenjem samo jedne niti.

Kako nabaviti sirovu naftu i derivate, kako ih platiti stranim prodavcima, kako ih prevesti do Pančeva, kako naplatiti prodatu robu, šta nakon 1. novembra raditi s Rafinerijom, kako od Nove godine snabdijevati tržište benzinom, dizelom, mazutom, kerozinom – sve su to pitanja na koja bi odgovore trebali tražiti menadžment NIS-a, Gasprom i država Srbija kao suvlasnici.

Uz sve te nevolje pojavio se i jedan, za potrošače manje vidljiv, ali za kompaniju vrlo bolan problem. Naime, NIS je vlasnik zavisnih preduzeća u tri susjedne države, od kojih su dvije u članicama Evropske unije – Rumuniji i Bugarskoj – a treća u Bosni i Hercegovini. Od trenutka uvođenja sankcija, sva NIS-ova zavisna preduzeća u te tri države zatvorila su benzinske pumpe, računi su im blokirani i prestala su s poslovanjem.

U Rumuniji NIS ima 19 benzinskih pumpi pod brendom Gasprom (NIS Petrol S.R.L.), a 9. oktobra obustavljene su sve finansijske transakcije. Ista je situacija i u Bugarskoj, gdje Gasprom/NIS ima 23 benzinske pumpe – sve su zatvorene, bankarski računi blokirani i isporuke goriva obustavljene.

U Bosni i Hercegovini poslovale su 42 benzinske stanice preko kompanija NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo, koje su zapošljavale oko 500 radnika. Banke su zatvorile račune, međunarodna plaćanja su blokirana, a isporuke iz Rafinerije Pančevo obustavljene su više od 10 dana.

Zajednički nazivnik poslovanja NIS-a u inostranstvu su – gubici. Ukupna suma gubitaka do ove godine iznosi oko 250 miliona eura. U Rumuniji NIS bilježi poslovni minus od 160 miliona eura, a u Bugarskoj 90 miliona. Gubici u poslovanju NIS-ovih zavisnih preduzeća u ovim državama pojavili su se otprilike prije dvije godine, kada je Evropska unija počela značajno pojačavati sankcije prema ruskom energetskom sektoru (uključujući i Gasprom), što je otežalo poslovanje u Rumuniji i Bugarskoj.

Sadašnje blokiranje poslovanja i zatvaranje pumpi donosi nove gubitke. Procjenjuje se da će NIS u Rumuniji i Bugarskoj imati gubitke od po 30–35 miliona eura, a u BiH gubitak će dostići 50 miliona eura. Ukupno 110–120 miliona eura. Stari gubici i očekivani novi stvoriće NIS-u poslovni minus od ogromnih oko 350–360 miliona eura. Da bi pokrili taj gubitak, suvlasnici NIS-a (Gasprom i država Srbija) morat će obezbijediti kapital u skladu s vlasničkim udjelom (57–43 posto). To konkretno znači da će gubitak morati pokriti srpski poreski obveznici i hiljade malih akcionara koji kroz državne i privatne fondove posjeduju udio u kapitalu NIS-a.

O novonastalim problemima zavisnih preduzeća u inostranstvu ni NIS ni Vlada Srbije do sada se nisu javno oglašavali.

Daleko od očiju javnosti, Gasprom i država Srbija, kao suvlasnici NIS-a, pokrenuli su prije dvije godine, kada su SAD i EU pojačali sankcije, proces prodaje zavisnih preduzeća u Rumuniji, Bugarskoj i BiH.

Prema informacijama iz pouzdanih izvora, za kupovinu je bilo zainteresovano nekoliko ozbiljnih kupaca i pregovori o akviziciji bili su značajno odmakli. Međutim, sankcije OFAC-a zaustavile su svaki dalji razgovor. Od tog trenutka, sve je stalo.

Svaki novi dan zatvorenih benzinskih pumpi u susjednim državama donosi nove gubitke NIS-u i povećava vjerovatnoću najgoreg scenarija – bankrota regionalnih kompanija i potpunog gubitka vrijednosti investicija.

Nervozni menadžment NIS-a i suvlasnici kompanije trenutno su prvenstveno fokusirani na „gašenje požara“ na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, pokušavajući riješiti očigledno nerješiv problem čuvanjem dosadašnjih stečenih prava. Firme-kćerke u inostranstvu nisu prioritet, ali jesu generatori brzih i rastućih gubitaka koji na kraju mogu ozbiljno ugroziti, pa i potopiti poslovanje NIS-a. Bankrot firmi u Rumuniji, Bugarskoj i BiH mogao bi se poput požara proširiti i zahvatiti matičnu firmu u Srbiji.

Pregovori o rješavanju krize oko NIS-a usmjereni su prema vlasničkom partneru, odnosno predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu. To je i logično, jer je ključ krize u njegovim rukama, sve dok se Srbija ne odluči da otvori stečaj NIS-a i konačno prekine toksičnu energetsku vezu s Rusijom.

Sa američkom stranom, koja je nametnula sankcije, više se nema o čemu razgovarati (kako je to priznao i predsjednik Srbije). Međutim, zbog ugroženog poslovanja firmi-kćerki u Rumuniji, Bugarskoj i BiH i prijetećih novih gubitaka od oko 100 miliona eura, hitno je potrebno pokrenuti novi krug komunikacije s OFAC-om. Cilj novog kruga pregovora, koje bi morala inicirati Vlada Srbije, bio bi dobijanje specifične ili opće licence koja bi NIS-u omogućila jednu od dvije opcije: prodaju ove tri firme-kćerke ili nastavak njihovog poslovanja pod nadzorom, kako bi se spriječio potpuni gubitak imovine i zaštitili interesi Srbije i njenih građana.