Jovičić nije željela komentarisati prijavu Pašića.
Državno tužilaštvo formiralo je u novembru 2025. predmet protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca, i Vedrane Mijović, državne tužiteljice, na osnovu prijave u kojoj je navedeno da su štitili Viškovića, Dodika i Stevandića u predmetu koji se vodio protiv njih. U februaru ove godine na kolegiju tužilaca nije bilo govora o ovoj prijavi. Do objave teksta Tužilaštvo nije odgovorilo na upit u vezi s ovim predmetom.
Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća formirao je predmet protiv glavnog državnog tužioca i Mijović. Odluka još nije donesena, potvrdili su 10. aprila za Detektor iz VSTV-a.
“Ja samo mogu reći da postupam profesionalno u svakom predmetu koji je u mom zaduženju”, rekla je tužiteljica Jovičić novinaru Detektora.
Enver Išerić, pravni ekspert, za Detektor navodi kako je donošenje naredbe o nesprovođenju istrage protiv Dodika, Viškovića i Stevandića zbog počinjenja krivičnog djela napada na ustavni poredak u ranijem predmetu, trebalo da bude alarm za glavnog tužioca, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i sve državne organe, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara BiH.
On smatra kako se u ovom slučaju radilo o “pogodovanju” izvršiocima krivičnog djela od strane tužioca koji je bio zadužen ovim predmetom.
“Da stvar bude još gora i dramatičnija, i novi predmet koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak opet je, kako mediji javljaju, dodijeljen istom tužiocu. Opravdano možemo postaviti pitanje da li sistem za automatsku dodjelu predmeta uopšte funkcionira. Ja sam u više navrata upozoravao da je Tužilaštvo BiH zarobljeno. Ali kada se radi o tužilačkim odlukama, onda nas glavni tužilac uvjerava da je stvar odluke tužioca pojedinca i da on za to nema nikakve odgovornosti”, kaže Išerić.
Išerić podsjeća da je glavni tužilac donio Opšte obavezujuće uputstvo o pregledu i kontroli tužilačkih odluka u Tužilaštvu BiH od 31. decembra 2024. godine, kojim je, prema njemu, potpuno oduzeta sloboda i samostalnost tužiocima.
“Tim uputstvom je propisano da se pregled i kontrola tužilačkih odluka vrši od strane rukovodioca i to šefa odsjeka, rukovodilaca odjela i glavnog tužioca. Ovim uputstvom, koje nema zakonskog osnova za donošenje, praktično je blokirana efikasnost rada tužilaštva i sve tužilačke odluke zavise, ne od postupajućeg tužioca, već u konačnici od glavnog tužioca. Time je tužiocima oduzeta samostalnost rada, koja je propisana zakonom”, ističe Išerić.
Zbog toga bi, smatra on, VSTV trebao reagovati i ukinuti navedeno nezakonito uputstvo i time učiniti rad tužilaštva efikasnijim, a tužioce slobodnim u donošenju tužilačkih odluka.
Postupajući tužilac u predmetu napada na ustavni poredak, koji se odnosi na sklapanje lobističkih ugovora Vlade Republike Srpske sa kanadskom firmom “Dickens & Madson” – u kojima se kao krajnji cilj navodi nezavisnost ovog entiteta, bio je Ćazim Hasanspahić, ali on je, kako je Detektor ranije pisao, odlukom Milanka Kajganića, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, iz Odsjeka za terorizam prebačen u Odsjek za organizovani kriminal, nakon saslušanja po krivičnoj prijavi Džermina Pašića protiv Kajganića i tužiteljice Mijović (sada Jovičić) zbog zloupotrebe položaja.
Odlukom Kajganića, Pašić, koji je ranije bio jedan od rukovodilaca u Posebnom odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju i njegov zamjenik, također je prebačen u Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva BiH, potvrdio je on ranije za Detektor, te naveo kako je u proteklom periodu u više navrata saslušan zbog krivične prijave koju je podnio protiv svog šefa.
Jovičić nije željela komentarisati prijavu Pašića.
Elvira Stanojlović, tužiteljica Tužilaštva BiH koja je postupala po prijavi Pašića podnesenoj protiv glavnog tužioca Kajganića, njegovom odlukom je također premještena u drugi odsjek. Kajganić je naveo da je odluka za premještaj potreba da “kapacitete Tužilaštva usmjeri u one stvari koje su najznačajnije trenutno u radu, a to je organizovani kriminal”.
“Ja nikoga nisam smijenio, nego sam, imajući u vidu da pojačam Odsjek za organizovani kriminal, dva tužioca prerasporedio u odsjek u okviru odjela. U predmetima za korupciju, svi tužioci – sada ih je četvero ostalo – imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada uticao na to, niti mogu, ko će dobiti koji predmet u rad. Kada sam prerasporedio ova dva tužioca, svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni u rad drugim tužiocima u Odsjeku za korupciju. A oni su putem CMS-a zadužili predmete organizovanog kriminala”, rekao je Kajganić odgovarajući na pitanja novinara Detektora ranije.