Predizborna kampanja je bila kratka, ali žestoka. Jedan izraz se čuo često: promjena kursa.
„Tri godine ste pokušavali da u Njemačkoj provedete lijevu politiku. To ne možete da nastavite", rekao je dvije sedmice prije izbora Fridrih Merc, demohrišćanski kandidat za kancelara, piše Deutsche Welle.
On se tako u Bundestagu obratio Socijaldemokratama (SPD) i Zelenima koji su bili na vlasti zajedno sa Liberalima (FDP) od 2021. Koalicija se raspala novembra 2024. nakon višemjesečne svađe oko preraspodjele budžeta. Za ovu nedelju (23. februar) raspisani su vanredni parlamentarni izbori.
Socijademokratama prijeti težak poraz
Zeleni imaju skoro istu podršku kao i 2021, ali Socijaldemokrate i Liberali su masovno izgubili simpatije. Liberali bi mogli da ostanu ispod cenzusa od pet odsto, a SPD-u prijeti težak poraz. Sve ispod 20 odsto bio bi najgori rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj, a partija je u anketama daleko ispod tog procenta.
Olaf Šolc bi bio kancelar s najkraćim mandatom u posljednjih pedeset godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovo izabran.
Demohrišćani na čelu, AfD iza njih
Prema anketama, najveće izglede da bude izabran za kancelara ima Fridrih Merc, šef Demohrišćana, koji su do 2021. vladali 16 godina u liku Angele Merkel, da bi u posljednje tri godine bili najjača opoziciona partija.
Na drugom mjestu, prema rezultatima anketa, je Alternativa za Njemačku (AfD) s više od 20 odsto podrške. Oni su udvostručili rezultat u odnosu na 2021.
Dramatičan pad popularnosti Socijaldemokrata i uspon Alternative za Njemačku – kako se to desilo?
Merc ukazuje na pad ekonomije: „Privreda naše zemlje, Savezne Republike Njemačke, u međuvremenu je na začelju Evropske unije.“ On je naveo da je 50.000 preduzeća prijavilo bankrot, a iz Njemačke se godišnje odliva oko sto milijardi eura.
„Naša privreda opada već treću godinu, posljedica je recesija. To se u posleratnoj istoriji Njemačke još ni jedan jedini put nije desilo.“
Merc je dodao da Šolc i njegov ministar ekonomije i kandidat Zelenih za mjesto kancelara Robert Habek „više ne razaznaju stvarnost“. Merc je tu dvojicu političara uporedio za direktorima firme koji su svoje preduzeće doveli do prosjačkog štapa i onda kažu vlasnicima da bi rado to isto radili još četiri godine.
Olaf Šolc i Fridrih Merc u tv-dueluOlaf Šolc i Fridrih Merc u tv-duelu
Rat, energetska kriza, inflacija
Dok je Merc u predizbornoj kampanji sve oštriji, kancelar Šolc je sve više u defanzivi. Doduše, on je nastupao energičnije i srčanije nego za vrijeme svog mandata, ali je često dolazio u situaciju da mora da pravda svoju politiku.
Šolc je naveo da njegova vlada nije kriva za energetsku krizu i inflaciju već napad Rusije na Ukrajinu. „Sve do danas privreda se bori protiv posljedica", izjavio je Šolc.
On je upozorio da ni naredne godine neće biti jednostavne, naročito kada se uzmu u obzir prvi potezi američkog predsjednika Trampa: „Vjetar nam duva u lice. Istina je da se to narednih godina neće bitno promijeniti."
Migracija kao važna tema
Slabost njemačke ekonomije je bila možda i najvažnija tema u predizbornoj kampanji, ali je poslije smrtonosnog napada nožem koji je u Ašafenburgu počinio odbijeni podnosilac zahtjeva za azil iz Afganistana, migracija izbila u prvi plan.
I Fridrih Merc je odmah poslije napada najavio da će još prije izbora u Bundestagu podneti zahtjev da se zaoštri politika dodjele političkog azila – ako mora onda i uz podršku poslanika Alternative za Njemačku.
Poslanici te stranke slavili su u Bundestagu, kada je Mercov zahtjev izglasan uz njihovu podršku. Njihovi političari su u potezu Demohrišćana vidjeli epohalni preokret i izjavili da su spremni na koaliciju.
Bez saradnje sa ekstremnim desničarima
Širom Njemačke su na demonstracije izašle stotine hiljada ljudi protiv saradnje demohrišćana i Alternative za Njemačku.
Kancelar Šolc je bio ljut: „Nije svejedno da li postoji saradnja sa ekstremnom desnicom. Ne u Njemačkoj!“ Dodao je da građani ne mogu da vjeruju demohrišćanima da neće ući u koaliciju sa Alternativom za Njemačku.
U sedmicama poslije toga Fridrih Merc nije propustio ni jednu priliku da naglasi kako isključuje svaku saradnju sa Alternativom za Njemačku. Prema njemu, cilj ekstremnih desničara je da unište CDU i CSU, a sa AfD-om Demohrišćani neće ni u kom slučaju ulaziti u koaliciju.
Ko bi mogao da formira koaliciju?
