U najnovijem gostovanju u emisiji Plenum, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić detaljno je analizirao trenutnu ekonomsku i političku situaciju u zemlji.
Fokus razgovora bio je na strateškim infrastrukturnim projektima poput Južne interkonekcije, stanju u namjenskoj industriji, te rješavanju problema u sektorima autocesta i metalurgije. Nikšić je obrazložio odluke Vlade u kontekstu globalnih poremećaja na tržištu energenata i naglasio važnost pravne države u upravljanju javnim resursima.
Bliski istok i uticaj na BiH
Rat na Bliskom istoku izazvao je velike promjene, a uticaj je zahvatio cijeli svijet. Bosna i Hercegovina je zemlja koju također, naveo je premijer FBiH, nisu mogla zaobići globalna dešavanja.
„Vlada Federacije je od prvog dana aktivno uključena“, kazao je.
Premijer je pojasnio kako Vlada ima stalnu komunikaciju s distributerima, kada je riječ o naftnim derivatima, ali da svjetsko tržište diktira cijene i na našem tržištu.
„Ono što je bitno – imamo već i na snazi su mjere koje ograničavaju maržu na veleprodajnu i maloprodajnu cijenu goriva. Naši distributeri uvjeravaju da neće doći do nestašice, pri čemu postoje neke stvari koje možemo mi kao Vlada Federacije uraditi, a neke koje još uvijek zavise i treba da se provedu na drugim nivoima“, kazao je premijer Nikšić.
Vlada Federacije je podržala inicijativu Saše Magazinovića za smanjenjem akciza na gorivo, a druga inicijativa, koja bi trebala ići prema Vijeću ministara, jeste skidanje carina sa uvoza nafte i naftnih derivata koji dolaze izvan Evropske unije.
„Osigurali bismo tako dodatan lanac snabdijevanja, naravno ne skidajući embargo s onih zemalja koje se nalaze pod sankcijama Evropske unije“, dodao je premijer.
„Ono što mi kao vlada možemo uraditi, uradili smo – u ovom trenutku smo otvorili i dali priliku da u naftnim terminalima u Blažuju svi naši distributeri mogu da skladište svoje gorivo koje nabavljaju. Da stvore određene zalihe, a da za to ne plaćaju cijenu, već da Vlada Federacije, za neku simboličnu cijenu koja bi bila za to iznajmljivanje plaća PDV. Dakle, da ih rasteretimo i u tome, da mogu imati oni koji nemaju dovoljno kapaciteta za skladištenje, da otvorimo te kapacitete“, pojasnio je Nikšić.
Ukidanje carina
Govoreći o ukidanju carina, premijer je podsjetio na odluku Republike Srbije o zabrani izvoza goriva.
„Ono što se snabdjeva tržište Rs, pri čemu nijednog trenutka ne odvajam Federaciju od Rs-a, ali ako govorimo o zaštiti nekih drugih država, dakle i oni se snabdjevaju preko Federacije BiH, terminala u Pločama i preko naših distributera. Ne vidim nikakvog razloga da i oni ne otvore prostora za svoje distributere da možemo doći do tog goriva“, zaključio je premijer Nikšić.
Južna interkonekcija
Ponovno intenzivirani sastanci i najavljena pres-konferencija na temu Južne interkonekcije. Vlada Federacije uputila je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji po hitnom postupku u Parlament. U zakon je sada uvrštena i firma – privatna firma, američki investitor.
Premijer je naglasio važnost navedene teme, te pojasnio:
„Smatram da je vrlo važno da, i uz direktno posredovanje ambasade SAD-a, komunikaciju sa novom administracijom SAD-a, smo došli do rješenja, gdje su oni iskazali interes da oni to rade, da oni budu ti koji će investirati sredstva za izgradnju Južne interkonekcije. Nije to samo plinovod koji će osigurati plin za Federaciju ili samo za BiH, to će biti i tranzit za ostale zemlje Evrope“, naglasio je premijer naglasivši višestruki značaj ovog projekta za našu državu.
Administrativne prepreke su uklonjene i sve je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, dodao je premijer.
„Nije uobičajeno, ali je moguće i ovakvo rješenje. Potrošili smo jedan značajan period vremena da to složimo, da bude pravno prihvatljivo i utemeljeno na zakonima ove zemlje.“
Premijer je spomenuo i važan razgovor s jednim od generala NATO-a iz SAD-a, a koji komanduje jedinicama NATO-a za više zemalja, kako kaže premijer, te zaključak koji ističe da “postupkom izgradnje Južne interkonekcije BiH ulazi u sigurnosni kišobran NATO-a”.
„NATO je nešto što nije samo vojna sila i vojna zaštita, to su i ogromna ulaganja i ekonomija. Dobro je imati jednog takvog partnera koji je spreman da štiti svoju investiciju“, zaključio je Nikšić.
Dragan Čović je najavio da će u aprilu u Dubrovniku biti organizirano potpisivanje Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, a vezano za projekt Južne interkonekcije. Također, najavio je i moguće prisustvo Marca Rubija, američkog državnog sekretara, na što je premijer Nikšić kazao kako je “vrijeme da se otvori priča oko Međudržavnog sporazuma između BiH i Republike Hrvatske”, te kako bi “bio sretan da to bude u aprilu”.
Na pitanje ko će biti operater novog dijela plinovoda, premijer je pojasnio da će to biti navedena firma koja je u zakonu:
„Oni su sad u ovom trenutku ti koji će imati koncesiju, koji će izgraditi kompletnu trasu“.
Namjenska industrija
Predstavnik investitora kompanije Regulus iznio je ozbiljne optužbe na račun Vlade Federacije, a gdje navodi jedva isplaćene plate u Pretisu, nepotizam, zapošljavanje, zatim pominje i Binas d. d., te ministre Vedrana Lakića i Zukana Heleza, na što je premijer Nikšić rekao:
„Naravno, optužbe su ozbiljne i oni su ispričali sve o onome što oni misle i kako žele. Dakle, vrlo je lako te neke optužbe odbaciti. Samo nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 miliona eura avansa i da nisu isporučili ništa. Oni su u stvari ti koji su pokušali da to riješe sa Pretisom, da od Pretisa po povoljnim cijenama uzmu tu svoju obavezu prema Ukrajini i da ostvare ekstra profit. To je kompanija koja, na osnovu tog dopisa, je kod mene uvijek izazivala podozrenje.“
Premijer Nikšić je nadalje kazao kako će pokrenuti pitanje Regulusa sa svim informacijama koje posjeduje, te kako “ne može ni Regulus, ni bilo ko drugi, dobiti Pretis da upravlja s njim onako kako on hoće”.
„Radimo reviziju poslovanja namjenske industrije. Podnijet ćemo prijave protiv onih koji su radili zloupotrebe. 51% je država vlasnik – država nosi svoj dio odgovornosti za ono kako se upravljalo sa namjenskom industrijom u ovom periodu do sada. Niko ne može biti amnestiran od toga šta radi“, poručio je Nikšić.
Premijer Nikšić je također kazao kako su ga pokušali ucijeniti, te “prijateljski savjetovati, da treba biti dobar s Regulusom”.
„Iznijet ćemo se s ovim. Postoje institucije“, zaključio je premijer.
Nova Željezara Zenica
Zaštitne mjere nikako da budu uvedene, dok je, kako kažu, ugroženo oko 11.000 ljudi. Hiljade porodica strahuje za svoju egzistenciju. Najavljuju se lančani problemi za Željeznice Federacije, pa i Rs.
„Nije to baš ni tako jednostavan primjer, niti će te zaštitne mjere riješiti probleme nove željezare. U svakom slučaju, Vlada je dala suglasnost“, kazao je Nikšić.
Interes je, naravno, da radnici ne ostanu bez posla, kazao je premijer.
„Sve ćemo uraditi, što možemo uraditi, da zaštitimo, podržimo – i podržavamo. Ali mora se pokazati ozbiljnost i od strane investitora koji je znao u šta ulazi.“
Odnos HDZ-a i Vijeća ministara
Govoreći o neslaganjima između različitih nivoa vlasti, Nikšić je istakao da ne postoji striktna politička hijerarhija.
„To nije takva politička hijerarhija da sada, zato što je to bilo u Vladi Federacije, mora prihvatiti Vijeće ministara.“ Dodao je da su odluke na državnom nivou rezultat različitih političkih procjena. „Očito ljudi u Vijeću ministara su imali neko svoje viđenje situacije i svoje politike.“
Zaštita domaće industrije
