Tokom prošle godine stručne komisije sastavile su listu lijekova i uputile je prema Federalnom ministarstvu zravstva. No konačnu riječ daje Vlada FBiH, a njoj se očigledno ne žuri.
Na listi čekanja Fonda solidarnosti po lijeku nalazi se 627 onkoloških pacijenata, podatak je koji smo dobili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), piše Faktor.
Kako su istakli iz Zavoda, evidentan je stalni rast broja oboljelih i potreba za onkološkim lijekovima, zbog čega je za dugoročno stabilniji i održivi sistem neophodno jačanje budžeta Fonda solidarnosti u skladu sa stvarnim potrebama pacijenata.
- S obzirom na to da se evidencija vodi po svakom pojedinačnom lijeku, a da jedan pacijent u terapiji može primati dva ili više lijekova, oboljeli može biti iskazan više puta. Slijedom navedenog, stvarni broj pacijenata na listi čekanja po JMBG-u realno je znatno manji od navedenog broja, dok je po lijeku na listi čekanja evidentirano 627 pacijenata - naveli su iz Federalnog zavoda.
Bosna i Hercegovina vjerovatno je jedna od rijetkih zemalja u kojoj najteži pacijenti mjesecima čekaju propisanu terapiju. Mnogi je nažalost i ne dočekaju!
Razlog tome je što Vlada FBiH više od 20 godina krši Član 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, po kojem je obavezna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikupi i uplati po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.
Tako je samo u 2025. Federalna vlada od pacijenata uzela više od 160 miliona KM što su utvrdili i federalni revizori.
Ove godine budžet Fonda solidarnosti iznosi 100 miliona maraka i donekle je veći u odnosu na prethodne godine.
Podsjetimo, Federalna vlada izdvojila je 80 miliona maraka, plus još 20 miliona KM nakon što je usvojen amandman zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira Čavalića.
No prema projekcijama stručnjaka, i pored uvećanih sredstava, od onkoloških pacijenata će i ove godine biti uzeto otprilike 150 miliona KM.
I dok Federalna vlada krši zakon, oboljeli su primorani snalaziti se kako znaju i umiju, uglavnom dižući kredite i prodajući ako šta imaju kako bi kupili spasonosni lijek.
Većina je primorana novac skupljati putem Udruženja Pomozi.ba.
Glasnogovornica Udruženja Maja Arslanagić-Hrbat, kaže kako iz mjeseca u mjesec raste broj zahtjeva građana za pomoć u liječenju, a najviše je onkoloških pacijenata.
Dodaje kako na sedmičnom nivou Pomozi.ba objavi tri javna apela za pomoć.
- U ovom trenutku imamo spremnih 30 apela za pomoć u liječenju. Dakle, 30 ljudi čeka da pokrenemo apel za pomoć jer imamo tačno određene dane kojima ih puštamo. Ne možemo to raditi svaki dan jer bi bilo previše prema donatorima - ističe Arslanagić-Hrbat.
Iako je veliki broj apela, iz Pomozi.ba navode kako su do sada u 95 posto slučajeva uspijevali prikupiti potrebne iznose novca za terapije oboljelih.
- Iznosi su različiti, od 1.000 KM, preko nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina hiljada maraka u samo nekoliko dana - kaže Arslanagić-Hrbat.
Iz Udruženja navode da se trude pomoći pacijentima koji za kupljeni lijek ne mogu refundirati novac u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
- To su pacijenti čija se terapija ne nalazi na Listi lijekova Fonda solidarnosti - naglašava Arslanagić-Hrbat.
No iz Pomozi.ba dodaju kako pomažu i onim pacijentima čije se terapije nalaze na listi lijekova i koji se nalaze na listama čekanja.
- Navest ću vam primjer lijeka keytruda (imunoterapijski lijek koji pomaže imunološkom sistemu u prepoznavanju i uništavanju ćelija raka). Ta terapija jeste odobrena kod nas i nalazi se na listi lijekova Fonda solidarnosti, ali je odobren samo za tri vrste karcinoma, a uspješno liječi i neke ostale maligne bolesti. Pacijentu je ljekar propisao lijek, ali iako se on nalazi na listi, oboljeli ga ne može dobiti, jer nije proširena indikacija za njegovu bolest. U tom slučaju pacijent ga sam mora finansirati, a kako su lijekovi skupi, ljudi se nama obraćaju za pomoć. S druge strane, postoje pacijenti koji su predugo na listi čekanja, nekad i mjesecima, i zbog bolesti više ne mogu biti bez lijeka. Pomažemo i takvima, jer bolest ne čeka i često im je život u pitanju. Ne možemo se oglušiti na takve apele - kazala je Arslanagić-Hrbat.
Podsjetimo, lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine i niko pouzdano ne zna kada će se to desiti.
I dok su u zemljama regije i Evropske unije pacijentima dostupne najnovije molekule, koji uspješno liječe bolest i produžavaju život, u BiH oboljelima se godinama propisuju zastarjele terapije koje su na zapadu odavno izbačene iz protokola liječenja.
Tokom prošle godine stručne komisije sastavile su listu lijekova i uputile je prema Federalnom ministarstvu zravstva. No konačnu riječ daje Vlada FBiH, a njoj se očigledno ne žuri.
Dodajmo i to da na listi čekanja Fonda solidarnosti za terapije nema onkoloških pacijenata iz Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Goražde koji od prošle godine izdvajaju novac za terapije svojih zdravstvenih osiguranika.
