Analiza Adnana Ćerimagića o situaciji u Rs nakon potvrde presude i oduzimanja mandata
Tri sedmice nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio presudu protiv Milorada Dodika, i dvije sedmice nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, Bosna i Hercegovina je izbjegla eskalaciju. Ipak, neizvjesnost ostaje, jer balansiranje Dodika između pravnih žalbi i otvorenih prijetnji da neće poštovati presudu može odlučiti hoće li kriza ostati pod kontrolom ili eskalirati u veći politički sukob.
U intervjuu za European Western Balkans, Adnan Ćerimagić, stariji analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), govori o Dodikovoj strategiji, ulozi Ureda visokog predstavnika i kako politička dinamika u Srbiji i šire međunarodno okruženje oblikuje trenutnu krizu.
Pravni okvir i Dodikove žalbe
Ćerimagić smatra da Dodik možda odluči poštovati presudu kako bi zadržao politički uticaj, budući da bi njeno kršenje moglo imati negativne posljedice do narednih izbora. “Dodikov odgovor do sada se kretao unutar pravnih kanala – zahtjev za zamjenu zatvorske kazne novčanom, pravna žalba na odluku CIK-a, apelacija Ustavnom sudu, te plan da slučaj odvede i pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu”, navodi Ćerimagić.
Ipak, formalno poštovanje presude istovremeno je praćeno prijetnjama da će ostati u predsjedničkoj palači, blokirati prijevremene izbore i nastaviti obavljati predsjedničke funkcije, što bi moglo eskalirati tenzije u Rs.
Mogući koraci institucija Rs
Prema Ćerimagiću, institucije u Rs sada bi trebale postupiti u skladu sa zakonom: Dodik mora napustiti funkciju, skupština treba imenovati vršioca dužnosti predsjednika, a institucije organizirati prijevremene izbore. Svaki drugi put – bojkot, paralelna tijela ili nepoštivanje presude – produbio bi krizu.
“Ne bi bilo iznenađenje ako Dodik i njegovi najbliži saradnici ponovo zloupotrijebe entitetske institucije da se suprotstave zakonu i državnim institucijama. S druge strane, ni Dodik ni njegovi najbliži saveznici nisu isključili mogućnost da presudu poštuju”, dodaje Ćerimagić.
Referendum i politički uticaj
Ćerimagić ističe da Dodik referendumske najave koristi za testiranje i demonstriranje snage. “Ovim potezom je osigurao podršku lidera stranaka i koalicija, čak je prisilio entitetskog premijera na ostavku. Referendum bi testirao podršku među poslanicima entiteta i građanima. Nije jasno da li želi koristiti ovaj proces kako bi zadržao uticaj dok poštuje presudu, eventualno pregovarajući o ublažavanju sankcija za sebe i svoju porodicu, ili da koristi podršku kao opravdanje za ostanak na funkciji”, rekao je Ćerimagić.
Ako bi se odlučio za ovo drugo, to bi predstavljalo rizik od novih krivičnih djela, testiranje državnih institucija i konfrontaciju sa EU, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om, što bi moglo dovesti BiH u političku i pravnu nestabilnost.
Međunarodni i regionalni uticaji
Ćerimagić podsjeća da Dodik u teoriji može ostati predsjednik ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt poništi zakone, uključujući izmjene Krivičnog zakona iz 2023. koje su dovele do njegove presude. Međutim, čak i Dodik priznaje da je to malo vjerovatno, posebno nakon što su predstavnici američkog State Departmenta upozorili na poštivanje presude.
Uloga Ureda visokog predstavnika od 2021. je značajno pojačana, s reaktivacijom tzv. Bonnovih ovlasti. Schmidt je fokus stavio na izbornu reformu i ustavne promjene, a nepoštivanje njegovih odluka od 2023. postalo je krivično djelo. Ćerimagić naglašava da su ove promjene već utjecale na političku dinamiku u BiH i stvorile određene nezdrave očekivanja.
Regionalni faktori takođe igraju ulogu: kriza u Srbiji potencijalno oslabljuje Dodika jer je Beograd fokusiran na vlastite probleme, ali Vučić je javno povezao Dodikovu sudbinu s interesima Srbije, držeći ga relevantnim u diplomatskim pregovorima.
Dugoročne posljedice za BiH
Ćerimagić smatra da je još rano procijeniti kako će se situacija razvijati, uključujući mogućnost ujedinjenja opozicije oko kandidata sposobnog za pobjedu na prijevremenim i narednim opštim izborima. Dodik jasno nastoji ostati na vlasti na bilo koji način, a koliko će u tome uspjeti, na kraju će odlučiti birači u Rs.
