Lideri NATO-a su prošle godine na samitu u Hagu dogovorili cilj izdvajanja od 5 posto BDP-a za odbranu i sigurnost do 2035. godine, što bi predstavljalo značajan zaokret u odnosu na dosadašnje politike.
Najviši vojni zvaničnici Velike Britanije i Njemačke uputili su zajednički, do sada nezabilježen apel građanima da prihvate "moralni" argument za ponovno naoružavanje i da se pripreme za potencijalnu prijetnju rata s Rusijom.
Načelnik britanskog Generalštaba, Richard Knighton, i njemački načelnik odbrane, Carsten Breuer, poručili su da se obraćaju javnosti ne samo kao vojni lideri, već i kao "glasovi Evrope koja se mora suočiti s neugodnim istinama o vlastitoj sigurnosti".
U zajedničkom tekstu objavljenom u listovima The Guardian i Die Welt, nakon Minhenske sigurnosne konferencije, upozorili su da je ruski vojni fokus "odlučno pomjeren prema zapadu" te da je potreban značajan zaokret u evropskoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici.
"Postoji moralna dimenzija ovog poduhvata. Ponovno naoružavanje nije zagovaranje rata, već odgovorna odluka država koje žele zaštititi svoje građane i očuvati mir", navodi se u njihovom tekstu.
Međutim, istraživanja javnog mnijenja pokazuju značajan otpor građana u obje zemlje prema ekonomskim odricanjima koja bi bila potrebna za povećanje izdvajanja za odbranu. Iako većina ispitanika smatra da je izbijanje trećeg svjetskog rata vjerovatnije nego ne u narednih pet godina, spremnost na povećanje poreza ili smanjenje javne potrošnje ostaje niska.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da postoji hitna potreba za jačom saradnjom Evrope u oblasti odbrane, uključujući zajedničku proizvodnju i nabavku vojne opreme. Istakao je da Velika Britanija želi biti u središtu snažnije evropske odbrambene strukture.
S druge strane, njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da se sloboda više ne može uzimati zdravo za gotovo, naglašavajući potrebu za odlučnošću u suočavanju s prijetnjama.
Vojni lideri upozoravaju da bi percepcija slabosti ili podijeljenosti Evrope mogla ohrabriti Rusiju da proširi agresiju i izvan Ukrajine. "Historija nas uči da odvraćanje ne funkcioniše kada protivnici osjete slabost i nejedinstvo", navode.
Pozvali su i na koncept "odbrane cijelog društva", koji podrazumijeva uključivanje civilne infrastrukture, privatnog sektora i državnih institucija u pripreme za moguće krize.
Velika Britanija i Njemačka su već produbile saradnju kroz sporazum poznat kao Trinity House sporazum, dok obje zemlje paralelno povećavaju vojnu potrošnju i industrijske kapacitete. Njemačka planira trajno rasporediti brigadu od nekoliko hiljada vojnika na istočnom krilu NATO, dok Velika Britanija gradi nove fabrike municije kako bi osigurala kontinuiranu opskrbu.
Rasprava o evropskoj sigurnosti dodatno je intenzivirana gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali i zbog neizvjesnosti u vezi s budućom podrškom SAD-a NATO savezu nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Lideri NATO-a su prošle godine na samitu u Hagu dogovorili cilj izdvajanja od 5 posto BDP-a za odbranu i sigurnost do 2035. godine, što bi predstavljalo značajan zaokret u odnosu na dosadašnje politike.
Ipak, političke podjele ostaju izražene, posebno u Njemačkoj, gdje se povećanju vojnog budžeta protive i lijeve stranke i krajnje desna Alternativa za Njemačku.
