"Na istom panou pored imena Biljane Plavsic nalazi se ime moje preminule profesorice Niraman Moranjak Bamburac koja je dala veliki doprinos u podizanju svijesti o važnosti ženskih pitanja, u književnosti i kulturi. Nije mi jasno otkud ime Biljane Plavsic tu".
U povodu Međunarodnog dana žena u Ateljeu Ismet Mujezinović otvorena je izložba "Naša žena". Riječ je o dokumentima, arhivskom materijalu i savremenim umjetničkim radovima koji povezuju historiju sa savremenim promišljanjima o položaju žena u našem društvu.
Postavka istražuje prisustvo, djelovanje i naslijeđe bh. žena kroz razdoblja nakon 1945. i 1995. godine.
Realizirali su je Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Fond glavnog tajnika UN-a za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini. Posjetiteljima je dostupna do 30. marta, vijest je koju je emitiralo par medija u Bosni i Hercegovini.
Ono što, međutim, nije objavljeno (još uvijek) je da su među eksponatima i "djela" Biljane Plavšić!
Jedna od prvih posjetiteljica izložbe bila je šokirana.
"Na istom panou pored imena Biljane Plavsic nalazi se ime moje preminule profesorice Niraman Moranjak Bamburac koja je dala veliki doprinos u podizanju svijesti o važnosti ženskih pitanja, u književnosti i kulturi.
Nije mi jasno otkud ime Biljane Plavsic tu", poručila je ona, piše Politicki.ba.
Biljana Plavšić je bila političarka iz Bosne i Hercegovine i bivša visoka funkcionerka u entitetu Rs.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995), bila je jedna od vodećih figura vlasti u Rs i članica političkog vrha koji je planirao i provodio strategije koje su dovele do etničkog čišćenja.
U intervjuu novosadskom Svetu u septembru 1993.godine je izjavila:
'To je istina. To je genetski deformisani materijal koji je prigrlio Islam. I sada sa svakom nasljednom generacijom taj gen postaje koncentriran. Postaje sve gori i gori, jednostavno postaje izražajan i diktira njihov stil mišljenja i ponašanja, koji je ukorijenjen u njihovim genima'.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu je Biljanu Plavšić 2003. godine osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Optužena je priznala krivicu za progon civila na etničkoj osnovi i sarađivala sa tribunalom, što je uzeto kao olakšavajuća okolnost. Kasnije je povukla priznanje!
Plavšić je osuđena na 11 godina zatvora, od kojih je služila dio kazne u zatvoru u Švedskoj i oslobođena 2009. godine zbog dobrog ponašanja i zdravstvenog stanja, podsjeća Politicki.ba.
Organizator sporne izložbe u Tuzli je Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom.
