Mlijeko u BiH sve skuplje, a proizvođači u minusu: "Narod će prestati sa proizvodnjom"

Koliko je znoja, rada, truda potrebno da bi se jedna farma izgradila i opstala, najbolje znaju oni koji od tog posla žive.

Dok građani litar mlijeka plaćaju sve skuplje, proizvođači trpe gubitke. Uz niske otkupne cijene i historijski skup repromaterijal, stižu alarmantne vijesti da je ugrožena proljetna sjetva. Poljoprivrednici naglašavaju da kombinacija visokih ulaganja i male zarade vodi ka potpunom krahu, što bi moglo izazvati ozbiljne potrese na policama s hranom u cijeloj zemlji.

Koliko je znoja, rada, truda potrebno da bi se jedna farma izgradila i opstala, najbolje znaju oni koji od tog posla žive. Radnog vremena nema, a briga traje 24 sata dnevno, kaže Fikret Ahmetaš koji je prije 20 godina krenuo praktično od nule.

Danas njegova petočlana porodica živi od prodaje mlijeka. No, posljednji period donio je samo povećane troškove. Prihodi su pak manji jer je otkupna cijena mlijeka sada mizernih 0,65 feninga. Dodatan problem je što mljekare otkupljuju manje količine.

"Da neko dođe nakon 20 godina i dovede nas u situaciju da ja ne znam šta da radim. Sad je došlo... šta da ja kažem svojoj djeci? Idu sa mnom, rade, vole to... šta da im kažem? Da se nastave ovim baviti? A ja sada radim u minusu", kaže Fikret.

I porodica Burko u istoj je dilemi. Za nekoliko godina predanog rada od jedne krave, došli su u situaciji da sada imaju 19 muznih grla. Svaki drugi dan im ostaje po 100 litara mlijeka viška. S tim problemom se teško nose već četiri mjeseca. Pitanje je do kada će moći?

"Ljudi ne mogu da rade jer su niske cijene, ne da ljudi neće nego ne mogu. Ne možeš u minusu raditi. Svi bi radili, imali smo npr. problem sa malinama. Godinu dvije je bilo dobro i onda su otkupnu stavili na marku. I ne možeš raditi", ističe Zijada Burko, proizvođačica mlijeka.

Na svakoj farmi ponavlja se ista ova priča. Alen Javorovac objašnjava da je repromaterijal skuplji za 100%, poredeći sa godinama ranije. Ovogodišnja sjetva biće najskuplja ikada - samo oranje po dunumu sada košta 100 KM.

"Umjetno gnojivo je otišlo sa 20 KM, na preko 30 KM. Kukuruz je kilogram 18 KM, platim deset vreća 1700-1800 KM da bih posijao 20-30 duluma da imam za silažu, za prehranu", kaže Alen.

Alen trenutno ima 25 muznih grla, morat će, kaže, smanjiti na pet zbog problema sa otkupom. Sedam članova porodice do sada je živjelo od ove farme.

"Predavao sam po 460 litara dnevno, sada 260. Smanjili su mi za 100 litara. Znači meni mjesečno ostane 2.000 litara mlijeka viška. To je u minusu novca 2.500 KM mjesečno", dodaje.

Proizvođač Tarik Javorovac kaže da je sve teže i teže.

"Ovo je sve kako ide dalje sve je teže i teže. Sve skuplja, a mlijeku pada cijeni pri otkupu. Narod će prestati sa proizvodnjom mlijeka, već se manje farme zatvaraju. Samo će velike firme ostati, mali će morati ugasiti", njegove su prognoze.

I to zbog nemara sistema prema njima. Ovdje u Visokom naročito se osjeti radišnost i okrenutost ljudi ka poljoprivredi. U jednom malom naselju ima čak osam registrovanih poljoprivrednih obrta, ali je sada njihov opstanak upitan.

Poljoprivredni proizvođač i skupštinski zastupnik Emir Džafić uputio je inicijativu da se iznađu interventna sredstva za poljoprivredne proizvođače iz kantonalnog budžeta.

"Ovo treba da bude alarm veliki za sve nivoe vlasti, apelujem i na potrošače da se uključe kupovinom domaćem mlijeka, kako bi se ova situacija prevazišla", ističe Emir Džafić, zastupnik u Skupštini ZDK.

Umjesto povlaštenog statusa proizvođači hrane u BiH dovedeni su na marginu. Gašenje jedne farme nije samo jedan obrt manje u statistici; tako će, kažu proizvođači, domaća proizvodnja u potpunosti nestati.