Milijarde u opticaju, 138 mjera, a pola Ministarstva prazno

Dok vlast najavljuje reforme, rasterećenje privrede i evropsko usklađivanje, pitanje je ko će sve to provesti.

Federalno ministarstvo finansija u 2026. godinu ulazi s čak 138 planiranih aktivnosti i budžetskim projekcijama koje prelaze 8,8 milijardi KM, ali uz ozbiljan problem – gotovo 40 posto sistematizovanih radnih mjesta nije popunjeno.

Dok vlast najavljuje reforme, rasterećenje privrede i evropsko usklađivanje, pitanje je ko će sve to provesti.

Plan rada Federalnog ministarstva finansija za 2026. godinu postavlja ambiciozne ciljeve, ali istovremeno ogoljava ključne slabosti sistema javnih finansija u Federaciji BiH. Ukupno 138 aktivnosti raspoređeno je kroz pet programa – od unapređenja poslovnog okruženja do upravljanja javnim dugom i kontrole prihoda – a ukupna vrijednost planiranih sredstava iznosi 1.666.819.171 KM.

Najveći dio tog novca, očekivano, odlazi na dug. Samo za servisiranje unutrašnjih i vanjskih obaveza planirano je više od 1,33 milijarde KM, i to 615,9 miliona KM za unutrašnji dug te 718,8 miliona KM za vanjski dug. Ove brojke jasno pokazuju da dug i dalje dominira budžetom, ostavljajući ograničen prostor za razvojne projekte i reforme.

Poticaj ekonomiji

Ipak, određeni iznosi usmjereni su i na poticaj ekonomiji. Planirani su kapitalni transferi od 20 miliona KM za povećanje kapitala Razvojne banke, dodatnih 10 miliona KM za Garancijski fond, te 4 miliona KM za podršku privatnim poduzetnicima. Istovremeno, kantonima će biti doznačeno 200 miliona KM za provođenje reformi, dok je za gradove i općine planirano još 48 miliona KM kapitalnih transfera.

Plan se naslanja na strateške dokumente Federacije i jasno naglašava evropski put kao jedan od prioriteta. U tom kontekstu, predviđeno je donošenje niza zakona s ciljem pristupanja SEPA sistemu, modernizacije platnog prometa i fiskalizacije, kao i borbe protiv sive ekonomije.

Cilj je povećati usklađenost domaćeg zakonodavstva s EU standardima sa sadašnjih 50 posto na 80 posto.

Rezultati iz prethodne godine pokazuju da su određeni pomaci već napravljeni. Smanjena je zbirna stopa doprinosa sa 41,5 posto na 36 posto, čime je rasterećena privreda, dok je minimalna plata povećana sa 619 KM na 1.000 KM.

Također, uvedena je mogućnost neoporezive pomoći radnicima do 450 KM mjesečno, kao odgovor na rast troškova života. Lokalnim zajednicama je u istom periodu isplaćeno oko 250 miliona KM pomoći.ž

Gdje je problem

Međutim, iza ambicioznih planova stoji ozbiljan operativni problem.

Ministarstvo trenutno raspolaže sa svega 170 zaposlenih, iako je sistematizirano 286 radnih mjesta.

Nedostatak 116 službenika već sada uzrokuje kašnjenja u izradi zakona, donošenju podzakonskih akata i rješavanju upravnih postupaka.

Dodatni rizik predstavlja politički faktor. U dokumentu se jasno navodi da neusvajanje zakona u Parlamentu Federacije može blokirati čitav niz planiranih aktivnosti. Bez zakona nema ni pratećih akata, što direktno utiče na nivo realizacije i efikasnost upravljanja javnim finansijama.

Zakoni

Međutim, prava zakonodavna eksplozija tek dolazi.

U 2026. je planirano donošenje čak 112 novih zakona, među kojima su najvažniji zakoni iz finansijskog i bankarskog sektora: Zakon o platnim uslugama, Zakon o računima za plaćanje, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o Razvojnoj banci, Zakon o mikrokreditnim organizacijama, izmjene Zakona o leasingu, izmjene Zakona o deviznom poslovanju i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Ovi zakoni ključni su za ulazak FBiH u SEPA sistem i modernizaciju bankarskog sektora te veći nadzor nad finansijskim tokovima. Većina ovih zakona u martu je prošla Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, a sad ove zakone čeka Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pored toga, planirani su i zakoni iz poreznog sektora: Opći porezni zakon, Zakon o oporezivanju imovine i Zakon o igrama na sreću.

Oni su od posebnog interesa zbog uvođenja jače kontrole javnih prihoda, smanjenja sive ekonomije i usklađivanja sa evropskim direktivama. Posebno zanimljivo je donošenje Zakona o virtualnoj imovini i dalja implementacija Zakona o fiskalizaciji, što predstavlja prvi ozbiljniji korak FBiH u regulaciju digitalnog i kripto tržišta.

U konačnici, plan za 2026. godinu donosi impresivne brojke i širok spektar reformi, ali i potvrđuje staru slabost sistema: bez dovoljno ljudi i političke podrške, čak i najbolje postavljeni planovi ostaju teško ostvarivi.