Južna Afrika optužila Izrael za genocid u Gazi. ICJ bi mogao donijeti privremene mjere kako bi napadi Izraela bili zaustavljeni.
Južna Afrika će danas u Hagu zatražiti od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da naredi Izraelu da zaustavi vojnu operaciju u Gazi.
Južna Afrika je pokrenula slučaj u decembru, optužujući Izrael za kršenje Konvencije Ujedinjenih naroda o genocidu. Očekuje se da će slučaj trajati godinama.
Južna Afrika ne samo da je zatražila od suda da odluči o tome da li Izrael čini genocid, već je od njega zatražila i da uvede "privremene mjere" prije nego što donese odluku u tom slučaju, kako bi spriječila dalje krvoproliće. Sud bi mogao odlučiti da uvede takve privremene mjere u roku od nekoliko sedmica, rekli su stručnjaci za međunarodno pravo za Politico.eu, i mogao bi zatražiti prekid vatre ili humanitarne koridore.
Izraelski zvaničnici potvrdili su da će zemlja biti zastupljena na sudskom ročištu. Upitan hoće li Izrael poštovati odluku suda ako donese privremene mjere, ambasador te zemlje pri EU Haim Regev nije zvučao previše uvjereno: "Uvjereni smo u naš slučaj".
Izrael tvrdi da su njegove akcije u Gazi legalna samoodbrana nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra i optužio je Južnu Afriku za "krvnu klevetu". Ali izraelska vlada strahuje da bi saslušanje moglo dodatno naštetiti njenoj međunarodnoj reputaciji, izvještava Haaretz.
U srijedu navečer, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je insistirao da je ofanziva u Gazi u skladu s međunarodnim pravom. Također je odbio neke svoje, krajnje desničarske ministre, koji su pozivali na raseljavanje palestinskog stanovništva.
"Želim da nekoliko stvari bude potpuno jasno: Izrael nema namjeru trajno okupirati Gazu ili raseliti njeno civilno stanovništvo", rekao je Netanyahu.
Neki ekstremno desničarski izraelski ministri i prijedlog politike koji je procurio pozivaju na raseljavanje Palestinaca iz Gaze, dok se izraelski ministar baštine Amihai Eliyahu zalagao za bacanje nuklearne bombe na enklavu, kasnije je svoju primjedbu nazvao "metaforičnom".
Slučaj Južne Afrike pred ICJ-om razotkrio je podjele unutar Evrope oko sukoba.
Potpredsjednica belgijske vlade Petra De Sutter rekla je da je za to da se njena zemlja pridruži sudskom postupku protiv Izraela. "Moramo djelovati protiv prijetnje genocidom", rekla je ona.
Njemačka, jedna od najjačih pristalica Izraela u EU, rekla je preko glasnogovornika da je "tvrdnja da Izrael čini genocid u Pojasu Gaze lažna i da nije obuhvaćena Konvencijom o genocidu".
Irski Taoiseach Leo Varadkar, čija je zemlja tradicionalno bila otvorena podrška Palestincima, odbacio je pridruživanje tužbi Južne Afrike protiv Izraela, što se smatra znakom koliko je nepredvidiv ishod suđenja.
U međuvremenu, u Finskoj, desetine diplomata te zemlje poslale su pismo ministrici vanjskih poslova Elini Valtonen u kojem kritiziraju stav zemlje o sukobu i osuđuju izraelsku upotrebu sile u Gazi.
Palestinski ambasador u Južnoj Africi Hanan Jarrar rekao je za Politico da su "južnoafričke sudije i advokati koji su pripremili ovaj slučaj uvjereni da će barem dobiti odluku o uvođenju privremenih mjera".
"Više od 23.000 Palestinaca, 70 posto od njih su žene i djeca, ubijeno je od 7. oktobra. Na meti su djeca i bolnice s inkubatorima", rekao je Jarrar. "Teško je dokazati namjeru u ovakvim slučajevima, ali, istovremeno, možemo reći da je namjera vrlo jasna u ovom slučaju genocida".
Netanyahuova desničarska vlada imenovala je jednog od najistaknutijih pravnika u zemlji za ad hoc sudiju koji će sjediti u njeno ime - Aharona Baraka, penzioniranog predsjednika izraelskog Vrhovnog suda koji je, kao dječak, pobjegao iz Litvanije koju su okupirali nacisti i bio je glasan u svom protivljenju kontroverznom vladinom planu za remont pravosuđa.
Izraelski ambasador Regev rekao je da je vlada više puta naglašavala da se bori protiv Hamasa, a ne protiv svih Palestinaca, dodajući da je upozorila stanovništvo na vojne operacije i da je pokušala što je više moguće ograničiti žrtve. "Ne nanosimo namjerno ili pokušavamo nauditi bilo kojoj [osobi] neumiješanoj, mi nemamo planiram tako", rekao je. Naglasio je da komentari ministara krajnje desnice o raseljavanju Palestinaca "nisu stav zvaničnog Izraela".
Vaios Koutroulis, profesor na Université libre de Bruxelles, i Shane Darcy, profesor na Univerzitetu Galway, rekli su da bi sud mogao brzo krenuti u uvođenje privremenih mjera, kao što je to učinio protiv Rusije u ratu protiv Ukrajine.
"Bit će napravljena poređenja" sa slučajem Ukrajine, rekao je Koutroulis, navodeći i privremene mjere nametnute Mjanmaru u kontekstu akcija te zemlje protiv Rohinja. Darcy je rekao da postoji "sve veći broj dokaza o kršenju međunarodnog humanitarnog prava", ali je ustvrdio da bi dokazivanje genocidne namjere moglo potrajati godinama i bilo bi teže od pribavljanja privremenih mjera.
