Medić oštro o "sarajevskoj eliti": Otpisali ste i nas i Rs!

politicki.ba

"I upravo takvi - pasivni i nezainteresovani za sudbinu vlastitog naroda - danas bi nama, uz zloupotrebu tuđih tragedija, objašnjavali šta treba raditi i kako se ponašati".


Nakon oštrih kritika koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio političkim i "intelektualnim" krugovima u Sarajevu "od Čobanije do Marijin dvora", na društvenim mrežama oglasio se i Jasmin Medić s sličnim stavom.

Ovaj bosansko-hercegovački historičar i naučni saradnik specijaliziran za savremenu historiju, posebno istraživanje ratnih zločina i događaja iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine još je oštrije, nego Suljagić, kritizirao trend koji već dugo vlada u krugovima sarajevske "elite".

"Kada odlazimo u Keraterm ili Omarsku i tamo, pred policijom Rs-a, govorimo o zločinima njihovih bivših kolega - njih nema.

Nema ih ni na Korićanskim stijenama ili Hrastovoj glavica. Ta obilježavanja traju već 24 godine, a nijednom nisu bili prisutni.

Nema ih ni na mjestima masovnih grobnica koja su postala dio naše svakodnevice", napisao je Medić.

Naveo je i da su povratnici, potomci ubijenih, što je i sam, Tomašicu ekshumirali sami - bez bilo kakve podrške države i bez ikakvog njihovog interesa.

"Na dženaze ne dolaze, jer im je sezona godišnjih odmora. 

Navodim samo Prijedor kao primjer, ali tako je u svim općinama u Rs-u", naveo je dalje.

Medić je oštru kritiku nastavio obrušavajući se i na stalno oduststvo solidarnosti s povratnicima. 

Tu "sarajevsku elitu" ne pogađa ni vijest da je napadnuto povratničko dijete, "jer je to postalo nešto što se doživljava kao uobičajeno". 

"Rijetki se uopće oglase. 

Vijesti iz Rs-a za njih su poput onih iz dalekog inostranstva - kao da je taj prostor već otpisan", naveo je.

Na kraju je zaključio:


"I upravo takvi - pasivni i nezainteresovani za sudbinu vlastitog naroda - danas bi nama, uz zloupotrebu tuđih tragedija, objašnjavali šta treba raditi i kako se ponašati".

Medić je rođen 1986. u Prijedoru.

Objavio je više knjiga i naučnih radova koji se bave historijskim temama iz Bosne i Hercegovine, uključujući genocid i ratne zločine u Prijedoru i okolini.

Također je učestvovao kao predavač na međunarodnim naučnim skupovima, gdje je govorio o temama poput genocida i kulture sjećanja.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.