Macron traži priznanje Palestine, ali bez podrške ključnih saveznika

Redakcija Mostar

Francuski predsjednik okuplja zemlje na UN skupu u Njujorku, ali bez Njemačke, Italije i SAD.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava ostvariti veliki diplomatski uspjeh uoči sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, okupljanjem više zapadnih zemalja koje bi priznale palestinsku državu. No, i pored političke simbolike, njegov plan nailazi na niz prepreka — ključni evropski i transatlantski saveznici odbijaju da mu se pridruže.

Macronov prijedlog podržavaju Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Portugal, Luksemburg, Malta, Andora, Australija i Kanada. Jedan francuski zvaničnik to je opisao kao “diplomatsku pobjedu Pariza”. Međutim, Njemačka, Italija, Grčka i Nizozemska ostaju po strani, a utjecaj na stavove Izraela ili Sjedinjenih Američkih Država je minimalan.

Cilj konferencije je, prema francuskim zvaničnicima, da se pošalje snažna poruka — da postoji međunarodna protuteža američkoj podršci izraelskoj vojnoj akciji u Gazi. Neki Macronovu inicijativu već upoređuju sa stavom Francuske pod Jacquesom Chiracom tokom američke invazije na Irak 2003. godine.

Politička motivacija nije samo međunarodna: evropski lideri, uključujući Macrona, suočavaju se s rastućim nezadovoljstvom javnosti zbog rata u Gazi, gdje broj civilnih žrtava kontinuirano raste. Prema anketama YouGov-a, podrška Izraelu među zapadnoevropskim građanima pala je na historijski nizak nivo.

Ipak, priznanje Palestine, kako navode evropski diplomati, trenutno ne mijenja stanje na terenu. Izraelska vojska nastavlja ofanzivu u Gazi, dok američka podrška Tel Avivu ostaje čvrsta. „To ne mijenja ništa“, rekao je jedan diplomat, ukazujući na zaštitu koju Izrael ima kroz savezništvo sa SAD.

Konferenciju će prisustvovati lideri iz Španije, Belgije, Portugala, Luksemburga i Malte, uz podršku iz Kanade i Australije. No, odsustvo lidera poput njemačkog kancelara Friedricha Merza, italijanske premijerke Giorgie Meloni i britanskog premijera Keira Starmera jasno ukazuje na razjedinjenost unutar Zapada.

Berlin je posebno glasan u protivljenju, ističući da bi priznanje Palestine trebalo biti "posljednji korak" u procesu ka dvodržavnom rješenju, a ne početna tačka. Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da je takav potez "apsolutno beskoristan".

S druge strane, Francuska tvrdi da reakcije Izraela i SAD, uključujući pritiske, pokušaje diskreditacije i diplomatske opstrukcije, potvrđuju da njihova inicijativa ima utjecaj. Izrael je, između ostalog, pokušao uvjetovati francusko priznanje Palestine oslobađanjem izraelskih talaca koje drži Hamas.

Uprkos simbolici i potencijalnom pomaku u evropskoj politici prema Izraelu, diplomatski napori Macrona za sada nisu u stanju da promijene stvarnost u Gazi, niti da stvore jedinstven evropski front prema rješenju izraelsko-palestinskog sukoba.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.