Konstituiran Bundestag: Nova vlada će se još čekati

"Bilo bi čudno da nekoliko nedelja poslije oštre predizborne kampanje odmah padne dogovor".

To nije koalicija koju su ovi partneri želeli prije izbora. Za nju sada pokušavaju da nađu zajedničku osnovu. Demohrišćani (CDU/CSU) su doduše pobijedili na izborima, ali ako žele da formiraju vladu i postave svog kancelara na njeno čelo onda su im potrebne socijaldemokrate (SPD).

No, oni ne olakšavaju posao demohrišćanima. Među njemačkim socijaldemokratama vlada loše raspoloženje poslije istorijskog poraza. U novom Bundestagu se broj njihovih poslanika prepolovio. Ali insistiraju na pregovorima na ravnopravnoj osnovi, kao što je naglasio generalni sekretar partije Matijas Mirš, piše Deutsche Welle.

Takvo držanje proističe iz ponosa ali i iz svijesti da su nezaobilazni kao koalicioni partneri. Demohrišćani su unaprijed isključili jedinu preostalu matematički moguću kombinaciju sa djelimično ekstremno desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD).

Neslaganja u pregovorima

Demohrišćani i socijaldemokrate formirali su 16 zajedničkih radnih grupa, kako bi detaljno razmotrili sva pitanja za koalicioni sporazum. Već deset dana se pregovara iza zatvorenih vrata. Pošto u radnim grupama učestvuje 250 političara, kroz ta zatvorena vrata uvijek procuri i poneka informacija. Prije svega ako je negdje zapelo.

Šef partije i poslaničke grupe SPD-a Lars Klingbajl u Berlinu je rekao da je sasvim normalno da dođe do neslaganja: „Bilo bi čudno da nekoliko nedelja poslije oštre predizborne kampanje odmah padne dogovor.“

Generalni sekretar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Karsten Lineman poslije sastanka predsjedništva svoje partije dao je sličnu izjavu – da je neslaganje normalno. Ali: „Kada oslušnem radne grupe, to je ohrabrujuće.“

Socijaldemokratski političari su napuštali pregovore

Svađa je nastala prije svega u radnoj grupi za porez i finansije, potom u radim grupama za socijalna pitanja i migraciju. Zapravo, moglo bi da se pomisli da svađama oko novca u radnim grupama nema mjesta, pošto su oba doma njemačkog Parlamenta usvojila džinovski finansijski paket za odbranu i investicije. Uprkos tome, spori se oko poreza. Čak je pregovarač socijaldemokrata iz protesta privremeno napustio razgovore.

Isto tako, sporne su mnoge tačke nove politike dodjele azila. Socijaldemokrate ne pokazuju spremnost da prihvate oštriji migracioni kurs, kažu demohrišćani. Oni su u predizbornoj kampanji zaista obećali puno – „pravi migracioni obrt“, svođenje ilegalnog doseljavanja na nulu i vraćanje potencijalnih podnosioca zahtjeva za azil sa granica.

Dobrosusjedski odnosi u Evropskoj uniji ugroženi?

U prvim konsultacijama su se socijaldemokrate i demohrišćani dogovorili da bi vraćanja s njemačkih granica trebalo da uslede „u koordinaciji sa našim evropskim partnerima“. U radnoj grupi o migraciji izbila je prepiraka o tačnom tumačenju te formulacije.

Za demohrišćane je koordinacija obuhvata samo slanje informacije susjednoj zemlji o sopstvenim postupcima, nikako zavisnost od komšijske saglasnosti. Socijaldemokrate, međutim, smatraju da je za vraćanje preko granica potrebna saglasnost susjedne zemlje.

Osim toga, socijaldemokrate blokiraju zahtjev demohrišćana da se socijalna davanja za ljude kojima je odbijen zahtjev za dodjelu političkog azila svedu na „krevet, hljeb i sapun“. Poslanik SPD-a Ralf Štegner, koji pregovara u ime svoje partije, rekao je za njemačke novine: „Neće biti takmičenja u uskogrudosti prema ljudima koji su došli kod nas i nisu uradili ništa protivzakonito.“

Isto tako je odbijen demohrišćanski prijedlog da se izbjeglicama iz Ukrajineubuduće plaća samo onoliko koliko i podnosiocima zahtjeva za azil. Trenutno dobijaju takozvani „građanski novac“ (Bürgergeld), kako se u Njemačkoj naziva pomoć za nezaposlene. To je 563 evra za samce mjesečno – a podnosioci zahtjeva za azil dobijaju 441 evro mjesečno.

Demohrišćani ostaju tvrdi

U oblasti migracija demohrišćani ne namjeravaju da prave kompromise. Prevelika je zabrinutost da bi to moglo da dovede do problema vjerodostojnosti. Generalni sekretar partije Lineman kaže da je „jasno da smo mi u oblasti migracija iskazali stvari iza kojih i danas stojimo i čvrsto smo uvjereni da će se promjena politike mjeriti po tome jesmo li ili nismo uspješni u tim tačkama“.

Sada će se takozvana upravljačka grupa pozabaviti rezultatima svih radnih grupa. Devet socijaldemokratskih i deset demohrišćanskih političara sačinjavaju to tijelo.

Šef SPD-a Lars Klingbajl kaže: „Siguran sam da će se naposlijetku pronaći kompromisi za pitanja koja su izazovna za našu zemlju, koja pokreću ljude, a to će nam poći za rukom sada u glavnom krugu pregovora u narednim danima.“

Možda u aprilu, a možda i ne

Najteži dio pregovora biće traženje i pronalaženje kompromisa. Vjerovatno će budući kancelar biti šef CDUFridrih Merc. On je nagovijestio da bi nova vlada mogla biti formirana do Uskrsa (20. aprila). U međuvremenu niko od političara i jedne i druge strane u pregovorima ne želi da spomene bilo koji datum.

„Ne želimo da se izlažemo pritisku“, naglasio je Lineman, dodajući da su „jasnoća i temeljnost ispred brzine“.

Šef SPD-a Klingbajl se slaže s tim da sve mora da bude detaljno dogovoreno: „To se nama u sadašnjoj vladi vratilo kao bumerang, da su možda zapisane neke lijepe rečenice u koalicionom ugovoru, ali su ih različito tumačili.“

O ministarskim foteljama govoriće se na kraju

Tek kada se sadržinski dogovori o svemu, onda će se razgovarati o kadrovskom sastavu nove vlade i ministarstava.

Lars Klingbajl uputio je apel da se sada ne radi o tome „ko će gdje da se nametne, ko će osvojiti neki trofej“, već je za sve učesnike u razgovorima važno da „snose zajedničku odgovornost za našu zemlju“.