Pobunili se i nekadašnji najbliži prijatelji.
Članovi američkog Kongresa izrazili su ozbiljnu zabrinutost nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa preduzela dodatne korake kako bi omogućila da veće količine ruske nafte stignu na globalna tržišta uprkos postojećim sankcijama.
Povod za reakcije bila je odluka Ministarstva finansija SAD da proširi privremenu mjeru kojom se dozvoljava prodaja i isporuka ruske sirove nafte koja je već bila utovarena na tankere. Ova odluka dodatno je razjašnjena nekoliko dana kasnije, kada je produžen rok za istovar tih pošiljki do aprila.
Administracija je potez pravdala nestabilnošću na globalnom tržištu energenata izazvanom sukobom s Iranom, navodeći da je potrebna kratkoročna fleksibilnost kako bi se spriječio nagli rast cijena nafte.
Međutim, zakonodavci iz obje stranke upozoravaju da bi takva politika mogla omogućiti Rusiji značajne finansijske koristi upravo u trenutku kada se suočava s pritiskom na ratištu u Ukrajini.
Vodeći demokrata u Odboru za vanjsku politiku Predstavničkog doma Gregory Meeks i republikanski kongresmen Don Bacon uputili su zajedničko pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marku Rubiju, tražeći detaljna objašnjenja. Upozorili su da bi odluka mogla ugroziti nacionalnu sigurnost SAD.
U pismu se navodi da je omogućavanje prodaje tih pošiljki već donijelo Rusiji „milijarde dodatnih prihoda od fosilnih goriva“, što su ocijenili kao loše tempiran potez.
„Ovaj rat može se završiti samo kada Putin shvati da se ne može dobiti ili da je preskup“, izjavio je Bacon, dodajući da ublažavanje sankcija ide u suprotnom smjeru.
I unutar Republikanske stranke raste zabrinutost. Senator Chuck Grassley ocijenio je da je i privremeno ublažavanje sankcija „pogrešan potez“, upozoravajući da „svaki dolar“ od prodaje nafte doprinosi finansiranju rata.
Predsjednik Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Mike Rogers poručio je da svako ublažavanje mora biti strogo ograničeno i kratkotrajno, naglašavajući da pritisak na Rusiju treba pojačati ukoliko odbije pregovore.
On je upozorio i na širi sigurnosni kontekst, navodeći da Rusija pomaže Iranu u razvoju taktika korištenja dronova i, prema izvještajima, pruža obavještajnu podršku u napadima na američke snage.
Demokrate su otišle i korak dalje, povezujući ovu odluku sa širim kritikama vanjske politike administracije. Senator Mark Kelly izjavio je da je „veliki pobjednik Rusija“, dok je senator Dick Durbin potez nazvao „užasnom odlukom“ koja Moskvi daje dodatne resurse za rat.
Lider demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer optužio je administraciju da ovakvim potezima pomaže protivnicima SAD, kritikujući istovremeno i pristup prema Iranu.
Zabrinutost dodatno pojačava kontekst sukoba na Bliskom istoku, gdje rast cijena nafte i geopolitičke tenzije utiču na globalna tržišta. Pojedini zakonodavci upozoravaju da bi ublažavanje pritiska na Rusiju moglo imati direktne posljedice po američke snage, posebno imajući u vidu njene veze s Iranom.
U međuvremenu, u Kongresu se već razmatraju konkretne mjere. Senator Ruben Gallego predložio je ukidanje privremenih dozvola za rusku naftu i uvođenje obaveze redovnog izvještavanja o prihodima koje Moskva ostvaruje zahvaljujući toj politici.
Administracija, s druge strane, insistira da je riječ o ograničenoj i privremenoj mjeri koja se odnosi isključivo na naftu koja je već bila na tankerima i koja je, zbog sankcija, ostala blokirana.
„Ovo je svjesno kratkoročan korak“, naveo je jedan visoki zvaničnik, dodajući da cilj nije otvaranje prostora za novu proizvodnju ili dugoročnu trgovinu, već sprječavanje poremećaja u snabdijevanju u trenutku globalne nestabilnosti.
Ministar energetike Chris Wright branio je ovu odluku navodeći da administracija pokušava uskladiti pritisak na protivnike s potrebom zaštite američkih potrošača.
Ipak, brojna pitanja ostaju otvorena, uključujući mogućnost produženja mjera, način njihove primjene i razloge zbog kojih Kongres nije bio unaprijed obaviješten, zbog čega zakonodavci zahtijevaju hitne odgovore od administracije.
