Kazna za sukob interesa otvorila pitanje jednakosti pred zakonom

Prva sankcija Komisije za odlučivanje o sukobu interesa pokrenula dileme o efikasnosti sistema i odnosu prema korupciji nosilaca javnih funkcija

Izricanje prve kazne prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanja efikasnosti mehanizama za borbu protiv korupcije i jednakosti svih pred zakonom, ocjenjuje Centar za sigurnosne studije u Sarajevu.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH izrekla je novčanu kaznu od 5.000 KM Mariji Ćosić, savjetnici zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, nakon što je utvrđeno postojanje sukoba interesa.

Riječ je o prvoj izrečenoj sankciji otkako je prije skoro dvije godine usvojen Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, koji je bio jedan od uslova na evropskom putu Bosne i Hercegovine. U proteklom periodu, međutim, nije bilo vidljivih pomaka niti značajnijih aktivnosti na implementaciji ovog zakona, koji su građani čekali godinama.

Izricanje kazne pokrenulo je i pitanje načela jednakosti svih pred zakonom. Komisija može izricati novčane kazne u rasponu od 1.000 do 20.000 KM, a u ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM. Otvoreno je pitanje koliki je iznos eventualno nezakonito stečene koristi u konkretnom slučaju, posebno imajući u vidu da je zakon na snazi gotovo dvije godine.

Ukoliko je riječ o većim iznosima, postavlja se pitanje da li se pojedincima isplati svjesno kršiti zakonske odredbe dok Komisija ne pokrene postupak i ne izrekne sankciju. Time se dovodi u pitanje i svrha kažnjavanja, odnosno efekat generalne prevencije – kako u smislu jačanja povjerenja građana u institucije, tako i u pogledu odvraćanja drugih od sličnih postupaka.

U sudskoj praksi često se uz zatvorske ili novčane kazne određuje i obavezni povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine. U slučaju sankcija koje izriče Komisija za sukob interesa, ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će takvi mehanizmi biti korišteni ili pokretani kroz druge institucije.

Komisija, osim novčanih kazni, na raspolaganju ima i druge mjere, uključujući inicijativu za razrješenje dužnosti ili poziv nosiocu javne funkcije da podnese ostavku. Međutim, u praksi se često postavlja pitanje da li se te mjere primjenjuju kao obaveza ili ostaju na nivou diskrecionih odluka političkih rukovodilaca.

Zakon predviđa i određene rokove za djelovanje Komisije. Prema članu 31, postupak za utvrđivanje povrede odredbi može se pokrenuti u roku od četiri godine, dok je Komisija obavezna da u roku od osam dana obavijesti nadležno tužilaštvo ukoliko postoje osnovi sumnje da je nosilac javne funkcije počinio krivično djelo.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH objavljen je u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, broj 18/24 od 15. marta 2024. godine. Parlamentarna skupština BiH usvojila ga je na 11. hitnoj sjednici Predstavničkog doma i 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanim 8. marta 2024. godine.

Prema članu 6 ovog zakona, nosilac javne funkcije može obavljati samo jednu funkciju, a ukoliko je angažovan na puno radno vrijeme, ne može obavljati drugi posao, posebno u upravnim ili nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu javnih preduzeća.

Članovi 9 i 10 propisuju da osobe koje obavljaju javne funkcije moraju, nakon stupanja zakona na snagu ili nakon saznanja o mogućem sukobu interesa, obavijestiti Komisiju i u predviđenom roku napustiti jednu od funkcija.

Kako je navedeno u saopćenju Centra za sigurnosne studije, Bosna i Hercegovina formalno posjeduje mehanizme za borbu protiv korupcije na državnom nivou, ali ključni izazov ostaje njihova dosljedna primjena. Na članovima Komisije, kako se navodi, nalazi se značajan teret implementacije zakona i vođenja odlučne borbe protiv koruptivnih praksi nosilaca javnih funkcija.

U saopćenju se navodi i da građani očekuju dosljednu primjenu evropskih standarda u borbi protiv korupcije, koja ostaje jedan od ključnih problema koji utiču na demokratski razvoj zemlje i njen položaj na međunarodnim indeksima percepcije korupcije.

Prisustvo korupcije, kako se ocjenjuje, utiče i na ispunjavanje kriterija vezanih za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO, kao i na ocjene međunarodnih partnera o stanju demokratije i institucionalnog razvoja u zemlji, navodi se u saopćenju koje je potpisao predsjednik Centra za sigurnosne studije, dr. sc. Denis Hadžović.