Tvrde da su za zloupotrebe odgovorne pojedine privatne internetske platforme, ne precizirajući o kojim platformama je riječ.
Iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) su prije nekoliko dana preko svoje internetske stranice saopćili da se neovlašteno preuzimaju i koriste podaci registra cijena nekretnina i katastarskih podataka.
Konkretnije, tvrde da je riječ o pojavi koja je postala predmet ozbiljne institucionalne zabrinutosti - neovlaštenog preuzimanja, kombinovanja i komercijalnog korištenja podataka Registra cijena nekretnina (RCN) i katastarskih podataka zaštićenih posebnim zakonskim režimom.
Tvrde da su za zloupotrebe odgovorne pojedine privatne internetske platforme, ne precizirajući o kojim platformama je riječ.
Uvjeravaju da ne nastoje ograničiti slobodu informisanja niti, kako su naveli, legitiman razvoj digitalnih usluga, već zaštititi građane, institucije i tržište nekretnina od pogrešnog tumačenja pravnog statusa i namjene podataka, za koje su naveli da su uz jasno ograničen obim i pod strogo definisanim uslovima javno dostupni.
Pitanje javnog uvida
Kako su napomenuli, s Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine (PU FBiH) građanima osiguravaju javni uvid u ograničeni skup podataka RCN-a radi transparentnosti tržišta i opće informisanosti, uz zaštitu ličnih i poreznih podataka.
Pravni okvir za to, dodaju, uspostavljen je Uredbom o bazi podataka Registra nekretnina FBiH, čijim članom 14. je propisano da su podaci iz evidencije tržišta nekretnina javni, osim onih koji se smatraju ličnim podacima.
U tom smislu, kako su obrazložili, navedena odredba izričito upućuje na Zakon o zaštiti ličnih podataka, kojim je zamijenjen ranije važeći zakon, prema kojem se s takvim podacima postupa u posebnom zakonskom režimu.
Javni uvid, međutim, ne predstavlja, kako tvrde, izdavanje podataka u bilo kakvom pravnom ili tehničkom smislu. Detaljnije su objasnili šta se podrazumijeva pod prethodno navedenim.
"Podaci nisu dostupni za masovno preuzimanje, redistribuciju niti komercijalnu upotrebu. Za njih nije propisan tarifnik, niti režim isporuke, upravo zato što se oni kao takvi ne izdaju. Svako drugačije predstavljanje njihovog statusa je obmanjujuće", ukazali su.
Istakli su da portal katastar.ba to nedvosmisleno potvrđuje prethodno.
"Prikazani podaci se ne smiju koristiti u poslovne i komercijalne svrhe niti ustupati trećim licima. Zabranjeno je nasumično i neselektivno pretraživanje i preuzimanje podataka", naglasili su iz FGU-a.
Također su napomenuli da su svi javno dostupni podaci isključivo informativnog karaktera i da ne mogu služiti kao javna isprava.
O ugovornoj cijeni
Ukazali su da podaci prikazani u javnom uvidu odražavaju stanje onakvo kakvo je u pojedinačnim kupoprodajnim ugovorima.
"To znači da je riječ o prijavljenim transakcijama, bez stručne provjere, bez metodološke kontrole i bez statističke obrade. Samo su službeni izvještaji Uprave vjerodostojan prikaz stanja tržišta nekretnina jer u njima podaci prolaze kroz sve navedene faze obrade i tek potom bivaju objavljeni u formi stručnih analiza", dodaju.
Svaka tržišna analiza temeljena na, kako su konstatovali, neovlašteno preuzetim podacima RCN-a može biti pogrešna i dovesti javnost u zabludu, bez obzira na sofisticiranost vizualizacije kojom se predstavlja.
Naglasili su da su utvrdili da pojedine platforme ne samo neovlašteno preuzimaju podataka iz RCN-a, nego ih istovremeno kombinuju s katastarskim podacima - parcelama, za koje si ukazali da podliježu potpuno odvojenom i strogom pravnom režimu.
Lokacije nekretnina prikazane na RCN mapi, kako su saopćili, namjerno su približne, a ne tačne, upravo radi zaštite ličnih podataka i sprečavanja identifikacije vlasnika i poreznih obveznika.
"Spajanjem tih namjerno nepreciznih podataka s katastarskim parcelama i adresama, internetske platforme umjetno rekonstruišu preciznost, koju Uprava svjesno nije pružila. Rezultat toga je posredna identifikacija fizičkih lica, što je ozbiljno kršenje propisa o zaštiti ličnih podataka i direktan sigurnosni rizik za građane", tvrde.
Ponovili su da katastarski podaci, koji se pritom koriste, podliježu posebnom zakonskom okviru, koji su naveli da je krajnje jasan.
"Zakonom o premjeru i katastru nekretnina je izričito propisano da pravna i fizička lica ne mogu davati trećim licima niti koristiti za svoje potrebe podatke premjera i katastra nekretnina, bez posebnog odobrenja nadležnog organa, te da se ti podaci ne smiju ustupati drugim organima, organizacijama i građanima", dodaju.
Pozivajući se na odredbe objavljene na portalu katastar.ba, ukazali su da se za korištenje podataka premjera, katastra nekretnina i katastra zemljišta plaća naknada.
Tvrde da navedena odredba proizilazi iz Zakona o naknadama za korištenje podataka i vršenje usluga u oblasti premjera i katastra nekretnina, kao iz Odluke o naknadama za korištenje podataka premjera i katastra.
Geodetska dokumentacija se može, nastavljaju, koristiti samo u svrhe za koje je izdata, a oni kao Uprava vode propisanu evidenciju o svakom davanju podataka na korištenje (kome su, kada i koji podaci dati).
Preuzimanje i redistribucija katastarskih podataka bez odobrenja, bez obzira kako su tehnički pribavljeni, predstavlja, tvrde, direktno kršenje svih spomenutih propisa, kao i odredbi Pravilnika o bazi podataka katastra nekretnina (BPKN).
Granica između dozvoljenog i nedozvoljenog
Također uvjeravaju da ne dovode u pitanje legitimnost digitalnih servisa na tržištu nekretnina.
"Portali za oglašavanje nekretnina posluju legalno, a analitika oglasa i praćenje trendova na osnovu javno objavljenih cijena predstavlja uobičajenu praksu. Blogovi i medijske analize tržišta na osnovu javno dostupnih informacija su potpuno prihvatljivi. To je dio funkcionisanja slobodnog tržišta informacija", dodaju.
No, korištenje podataka iz RCN javnog uvida kao tržišne baze za procjenu vrijednosti nekretnina, bankarske analize, investicione odluke ili komercijalne softverske proizvode, kako su naglasili, nije standardna praksa u Bosni i Hercegovini i nije slučajno.
"Nije u pitanju samo pogrešna interpretacija podataka, nego i neovlaštena sekundarna obrada u kontekstu Zakona o zaštiti ličnih podataka, potencijalna odštetna odgovornost za štetu nastalu zbog pogrešnih zaključaka te direktno kršenje Uredbe o bazi podataka Registra nekretnina FBiH", upozorili su iz FGU-a.
Kada se uz to u isti proizvod integrišu i katastarski podaci, čija je upotreba regulisana posebnim zakonskim okvirom i tarifnikom, pravna izloženost postaje, kako su konstatovali, višestruka i ozbiljna.
Posebno su upozorili da automatizovano prikupljanje podataka (scraping), kompilacija, spajanje baza i izrada komercijalnih analiza na osnovu podataka javnog uvida predstavljaju neovlaštenu sekundarnu obradu i povredu važećih propisa.
Za FGU ovakve aktivnosti ne mogu biti opravdane pozivanjem na javnu dostupnost podataka niti na tehnička sredstva kojima su prikupljeni.
Upozorenje i najava daljih mjera
Najavili su da će poduzeti sve raspoložive pravne mjere, uključujući prijave nadležnim inspekcijskim i drugim organima, protiv subjekata koji neovlašteno preuzimaju podatke, pogrešno predstavljaju njihov pravni status ili ih koriste u komercijalne i profesionalne svrhe, suprotno navedenim propisima.
Iz FGU-a su poručili da je ovo saopćenje ujedno i formalno upozorenje svim subjektima koji razmatraju ili već provode slične aktivnosti.
