Kako su funkcionisali ruski kampovi u Bosni i Hercegovini

Redakcija Mostar

Regruteri su u toj operaciji, kako je rekao, ciljali ranjive mlade muškarce bez kriminalnog dosijea i, ako je moguće, s pasošima EU, od kojih su neki imali tek 14 ili 15 godina.

U Moldaviji je počelo suđenje nakon istrage o slanju građana ove zemlje u ruske kampove u Bosni i Hercegovini i Srbiji, tokom kojeg su otkriveni novi detalji o ovom sigurnosnom skandalu.

Fokus ročišta održanog jučer bio je na svjedočenju Maxima Roșce, on je radio u autosalonu kada mu je prišao Anatoli Prizenco, ponudivši mu dvosedmično putovanje za koje bi bio plaćen.

Prizenco nije otkrio puno detalja, osim da bi Roșce zaradio 300 do 500 dolara za ovo putovanje, te da će mu, ako pristane, više reći neimenovani kontakt iz Moskve.

Nekoliko sedmica nakon što je pristao na ovu ponudu, Roșca se našao u Srbiji, a kasnije i u Bosni i Hercegovini, u kampovima koje su vodile agencije iz Rusije. U kampovima je učio da upravlja dronovima, da izbjegava policiju tokom protesta i da upravlja eksplozivnim napravama.

Prema navodima moldavskog tužilaštva, plan ruskih operativaca bio je da se učesnici kampova šalju u evropske zemlje i da učestvuju u akcijama destabilizacije ovih država.

Moldavski tužioci tvrde da je Prizenco djelovao kao regruter u široj, inostranoj mreži koju su sada razbili, a koja je obučavala desetine ljudi kao posrednike za kampanje uticaja i destabilizacije povezane s Rusijom. On bi se trebao pojaviti pred sudom u četvrtak u Kišinjevu.

Moldavski tužioci istražuju više od 80 osoba zbog sumnje da su podsticale masovne nerede. Dvadeset ih je formalno optuženo. Najmanje još dvije osobe povezane s kampovima osumnjičene su za učešće u drugim destabilizacijskim operacijama u Francuskoj i Njemačkoj.

Roșca je privukao pažnju moldavskih vlasti 11. oktobra 2024. godine kada je zaustavljen prilikom ulaska u zemlju iz Rumunije u minibusu marke Mercedes-Benz.

U vozilu su službenici pronašli srpsku i bosansku valutu, baterijske lampe, SIM kartice i USB uređaje, kao i komponente za dronove, naočale za virtuelnu stvarnost i uređaje za radio-upravljanje. Također su pronašli šest crnih predmeta opisanih u sudskim postupcima kao jednokratni uređaji za ispuštanje granata iz zraka.

Tri putnika iz autobusa prošlog mjeseca osuđena su na kazne zatvora od četiri do pet godina zbog podsticanja masovnih nereda. Roșca, koji tvrdi da je pretučen nakon što je odbio učestvovati u obuci, svjedočio je u tom slučaju.

Na sudu je Roșca rekao da je prvo otputovao u Rs, gdje je odveden u guste šume koje okružuju grad Banja Luka.

Tamo su njemu i drugim učesnicima rekli da će biti obučavani za učešće u protestima, upravljanje dronovima i pripremu dimnih bombi.

Obuka se odvijala neposredno prije predsjedničkih izbora u jesen 2024. godine, na kojima je proevropska predsjednica Moldavije Maia Sandu ponovo izabrana u kampanji obilježenoj ruskim uplitanjem.

Prema sudskim transkriptima, učesnicima je rečeno da će, ako Sandu pobijedi na izborima, “u zemlji izbiti rat, baš kao u Ukrajini”.

Jedan svjedok opisao je nekoliko dana obuke u kampu s četiri šatora postavljena uz rijeku, gdje su regruti učili upravljati dronovima koristeći naočale i džojstike. Instruktori su bili dio međunarodne mreže povezane s ruskom plaćeničkom grupom Wagner, prema moldavskim obavještajnim službama.

Nakon toga, učesnici su poslani u Banju Luku na praktičnu vježbu: snimanje lokacija administrativnih i vladinih zgrada te izviđanje potencijalnih mjesta za lansiranje dronova.

Prema istom svjedoku, u grad ih je prevozio muškarac po imenu "Mircho", koji se također pojavljuje u Roșcinom svjedočenju.

Iako njegovo prezime nije navedeno u sudskim dokumentima, moldavske obavještajne službe su prilikom hapšenja navele da je Mircho Angelov bio među 11 stranih državljana koji su pružali podršku kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, djelujući kao instruktori.

Angelov je bio zadužen za donošenje hrane učesnicima, između ostalih logističkih zadataka, rekao je Roșca za Balkan Investigative Reporting Network i moldavski istraživački portal CU SENS

Smještena između Rumunije i Ukrajine, Moldavija se nalazi na periferiji Evropske unije, ali i dalje unutar onoga što Moskva tradicionalno smatra svojom sferom interesa. Transnistrija, pojas teritorije uz granicu s Ukrajinom, pod kontrolom je proruskih političara otkako se odvojila 1990-ih tokom raspada Sovjetskog Saveza.

U novije vrijeme Moldavija je postala važna fronta u ruskom hibridnom ratu protiv Evrope. Vlada Maie Sandu optužila je Moskvu za miješanje u referendum 2024. godine o pristupanju zemlje EU, kao i u parlamentarne izbore na kojima se ona sljedeće godine kandidovala za reizbor. Moskva je negirala miješanje u izbore.

U dokumentu koji je vidio Politico, a koji je Moldavija podijelila s dužnosnicima EU ubrzo nakon parlamentarnih izbora, vlada je dokumentovala kako su pravoslavni sveštenici u zemlji dobijali upute da šire dezinformacije sedam dana u sedmici, umjesto samo nedjeljom.

Moskva je također nudila ljudima u zemlji upute kako uspostaviti i voditi Telegram kanale, popularnu platformu za razmjenu poruka u Rusiji.

Vlada je također istakla korištenje velikih mreža za kupovinu glasova, organizovane proteste, cyber napade, farme trolova i deepfake sadržaj generisan umjetnom inteligencijom, pri čemu su ruski posrednici bili plaćeni, ponekad u kriptovalutama, prema sistemu finansijskih bonusa zasnovanih na učinku.

Moldavija navodi da od 2024. godine razbija mreže operativaca obučenih u inostranstvu, koje sponzoriše Moskva.

“Ovdje govorimo o obukama organizovanim u Srbiji, u Bosni i Hercegovini i u Ruskoj Federaciji”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Misail-Nichitin.

Misail-Nichitin je rekao da slučajevi poput onog protiv Prizenca pokazuju kako su mreže koje su ciljale Moldaviju proširile svoje operacije izvan granica zemlje. Kao nedavni primjer naveo je navodnu zavjeru za atentat na nekoliko javnih ličnosti u Ukrajini.

"Govorimo o više od 90 meta, uključujući istaknute novinare, zvaničnike odbrane i visoke rukovodioce povezane s kritičnom infrastrukturom Ukrajine, koji su trebali biti ubijeni po nalogu", rekao je.

Regruteri su u toj operaciji, kako je rekao, ciljali ranjive mlade muškarce bez kriminalnog dosijea i, ako je moguće, s pasošima EU, od kojih su neki imali tek 14 ili 15 godina.

Operacije koje su se odvijale u Francuskoj, poput iscrtavanja Davidovih zvijezda ili crvenih otisaka ruku, uključivale su državljane istočnoevropskih zemalja, uključujući Moldaviju, Bugarsku i Srbiju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.