Sanel Kajan, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, oštro je reagovao na postupke Gradske uprave Čapljine, optužujući je za, kako navodi, kontinuirano licemjerje i dvostruke aršine u primjeni zakona i odnosu prema simbolima države i ratnoj prošlosti.
„Dvostruka mjerila Gradske uprave Čapljine više se ne mogu ignorisati – ona su postala obrazac ponašanja koji vrijeđa razum, pravdu i dostojanstvo žrtava“, poručio je Kajan, naglašavajući da je neprihvatljivo selektivno postupanje institucije koja bi trebala biti servis svih građana.
Posebno je problematizirao činjenicu da gradske vlasti osuđuju isticanje zastave Republike Bosne i Hercegovine u Počitelju, dok istovremeno ne reaguju na, kako ističe, otvoreno veličanje presuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka.
„Sramno je da se osporava zastava pod kojom je Bosna i Hercegovina primljena u Ujedinjene nacije, dok se prešućuju murali i spomenici onima koji su odgovorni za patnje u logorima Dretelj i Gabela“, naveo je Kajan, dodajući da takva šutnja predstavlja „gromoglasno odobravanje neprihvatljivih praksi“.
Zbog izostanka reakcije nadležnih na lokalnom i kantonalnom nivou, Kajan je potvrdio da je podnio prijave Federalnom tužilaštvu i Tužilaštvu BiH.
„Očigledno je da postoje strukture koje odbijaju procesuirati negiranje presuda i veličanje zločina, zbog čega sam bio primoran reagovati institucionalno“, istakao je.
Neustavni simboli i diskriminacija povratnika
Kajan podsjeća da je Ustavni sud Federacije BiH ranije proglasio neustavnim određene simbole i obilježja Grada Čapljine, uključujući grb, zastavu, pečat i Dan grada.
„Ti simboli predstavljaju isključivo obilježja jednog naroda i time Bošnjake i Srbe svode na građane drugog reda“, upozorio je, dodajući da se takva praksa reflektuje i kroz svakodnevni život povratnika.
Ukazao je na pritiske kojima su izloženi Bošnjaci u tom gradu, posebno u kontekstu nametanja neustavnih simbola.
„Hiljade povratnika odbija prihvatiti obilježja koja ne predstavljaju sve građane, ali se suočavaju s kontinuiranim pritiscima“, naveo je, upozorivši i na diskriminaciju u zapošljavanju u javnim ustanovama.
Dodatno problematičnim ocijenio je i određivanje 4. oktobra, blagdana Svetog Franje, kao Dana grada.
„Time se direktno narušava sekularni karakter države i šalje poruka isključenosti svima koji ne pripadaju katoličkoj zajednici“, kazao je Kajan.
Ignorisanje preporuka OSCE-a i sporne prakse u obrazovanju
Kajan je kritikovao i odnos gradskih vlasti prema obrazovnom sistemu, pozivajući se na izvještaje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Posebno je izdvojio Osnovnu školu „Lipanjske zore“ u Višićima, koja je, kako navodi, označena kao primjer problematične prakse zbog naziva povezanog s ratnim operacijama.
„Grad kao osnivač ima obavezu osigurati inkluzivno obrazovanje, a ne promovirati podjele kroz nazive i obilježavanje datuma vojnih akcija“, poručio je.
Postavio je i konkretna pitanja gradskim vlastima:
„Zašto škola i dalje nosi naziv koji je međunarodna zajednica označila kao sporan i kada će se nazivi obrazovnih institucija uskladiti s principima ravnopravnosti?“, upitao je Kajan, dodajući da obrazovni sistem ne smije biti alat za produbljivanje podjela.
Na kraju je upozorio da ovakvo djelovanje lokalnih vlasti predstavlja ozbiljan udar na pravni poredak i osnovne vrijednosti društva.
„Čapljina nije vlasništvo jedne politike niti jednog naroda. Pravda i Ustav će, prije ili kasnije, morati zakucati i na vrata ove Gradske uprave“, zaključio je Kajan.
