Ozbiljan val raznovrsnih etnodesničarskih ispada zahvatio je Hrvatsku ovog ljeta, te svakako postao i predmet intenzivne diskusije u javnom prostoru, od medijskih komentatora do vrha političke vlasti. Odjeci se već danima mogu pratiti i u inozemnim medijima - od Europske unije do SAD-a. Reakcija s opozicijskog krila u RH pritom uglavnom izostaje, ali vidno je zato eksponirana ljevica ili lijevi centar u kulturnom miljeu. Primjer toga je otkazivanje jednog alternativnog festivala u Benkovcu prošli vikend, nakon fizičkog nasrtaja predstavnika lokalnih hrvatskih ratnih veterana na organizatore. Nešto vrlo slično pritom sada prijeti i festivalu Fališ u Šibeniku.
Sve je navodno počelo još s megakoncertom desničarske zvijezde Marka Perkovića Thompsonau Zagrebu početkom srpnja, kao što mnogi tvrde. No treba napomenuti da je tome prethodio niz institucionalno-političkih momenata u kojima su najviši akteri zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, pa i npr. Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Matice hrvatske, godinama iskazivali blagonaklonost naslijeđu fašističke Nezavisne Države Hrvatske iz Drugog svjetskog rata.
Ideologizacija tako ipak nije započela s npr. nogometno-navijačkih tribina. U vidu se mora imati još i obrazovni sustav koji je odavno poznat po lošoj edukaciji mladih o onodobnim dešavanjima.
Skupa marginalizacija Srba
Postaje li sadašnje stanje, međutim, nekakvo hrvatsko „novo normalno" ili je posrijedi prolazna, takoreći sezonska devijacija? O (ne)izvjesnoj perspektivi hrvatskog društva u suočavanju s tim iskušenjem porazgovarali smo s dvojicom analitičara koji već duže prate opisani proces.
„Ključni uzroci ove runde tog previranja", rekao nam je politolog Davor Gjenero, „mogu se locirati npr. u ozbiljno pogrešnom koraku vladajućih prošle godine, kad je pod svaku cijenu forsirana nova parlamentarna većina. To je pak značilo marginalizaciju predstavnika Srba, najveće manjinske zajednice u RH, koji su prethodno bili uz HDZ na vlasti."
„Sad je jasno da je taj odnos bio dobar ne samo za manjinsku zajednicu, nego prije svega za političku stabilnost nacionalne većine. Pritom je u pravu Boris Milošević, potpredsjednik Vlade RH iz tog razdoblja, kad veli da je taj problem narastao nakon ulaska Hrvatske u EU, s idejom da više 'ne treba paziti' na pristojnost i političku korektnost. Sad sve postaje kudikamo opasnije. Čini mi se da su to uvidjeli i centristi iz HDZ-a, suočeni s nekom vrstom kontraofenzive posljednjih tjedana. Govori se i o razmišljanju premijera Andreja Plenkovića o rekonstrukciji vlade u smjeru prošlog sastava", izjavio je Gjenero za DW.
Srljanje u revidiranu prošlost
