U emisiji "Dan uživo" na N1 televiziji gostovao je Mirza Hajrić, bivši diplomata, novinar i publicista. Analizirao je eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, poziciju Sjedinjenih Američkih Država, ali i specifične izazove bosanskohercegovačke vanjske politike te nedavne diplomatske aktivnosti bh. zvaničnika u Vašingtonu. Pohvalio je prezentaciju Sarajevske hagade u Vašingtonu poručujući da je to bogatstvo Bosne i Hercegovine te da je reakcija iz Republike Srpske samo žaljenje Milorada Dodika što ona nije predana Izraelu.
"Iranu je povrijeđen ponos, ovo bi mogao biti novi Vijetnam"
Govoreći o sukobu na relaciji SAD-Izrael-Iran, Hajrić je iznio procjenu da je trenutna pozicija Teherana znatno snažnija nego što se to u prvi mah čini, uprkos mirovnim planovima koji dolaze iz Vašingtona.
"Cijenim da je pozicija Irana mnogo bolja zato što je ovaj rat, jasno je, počeo Izrael uz podršku Amerike, a čini mi se da nam sve više informacija govori da će ga završiti Iran uz, naravno, kolateralnu štetu koju trpe zemlje u regionu. Zašto ovo kažem? Zato što u junu prošle godine, kada je Izrael napao s Amerikom Iran, tome je prethodio proces pregovora koji je davao dobre rezultate i najave su bile optimistične i od Amerike, i od iranskih lidera, i od posrednika u tom procesu. Odjednom se desio napad, prilično neočekivano. To se isto ponovilo u februaru ove godine. Nije zanimljivo podsjetiti da se to desilo jednoj velikoj islamskoj državi usred mjeseca ramazana. I zato duže traje od provokacije. Zato Iranu nije važno samo da dođe do prestanka neprijateljstava, nego da ima i neke garancije da se ovo neće ponavljati svako nekoliko mjeseci kada Izrael obnovi svoje rezerve municije i oružja", istakao je Hajrić.
On je dodao da potezi bivšeg predsjednika Trumpa ukazuju na želju SAD-a da se povuku iz direktnog sukoba.
"Ono što meni govori o popuštanju Amerike, prije svega, ne Izraela, jeste da Trump, bivši predsjednik Trump, čini neočekivane poteze u smislu zamrzavanja vojnih dejstava na desetak dana. Čini mi se da Amerika želi da se izvuče iz ovog sukoba jer je negativno utjecao na ekonomiju. Što se tiče snage Irana za dugoročno ratovanje, čini se da je ima. Nemojte da zaboravimo da je Iran imao dugogodišnji rat sa Irakom bez pomoći bilo koga i da je taj rat trajao jako dugo, sa jako mnogo žrtava. Prema tome, s druge strane, mentalitet Iranaca — njima je, kako vidim, ponos povrijeđen. I ovaj drugi put. I čini mi se da taj jedan patriotski osjećaj preko 90 miliona Iranaca prevladava, pogotovo jer se govori o najavi dolaska američkih trupa na teritoriju Irana, što su lideri Irana odmah rekli da bi to mogao biti novi Vijetnam. I mislim da je to jedna jako opasna varijanta ukoliko do nje dođe", dodao je Hajrić.
Redefinisanje odnosa u Zaljevu
Hajrić se osvrnuo i na poljuljano povjerenje zemalja Zaljeva prema sigurnosnim garancijama Sjedinjenih Američkih Država.
"Čitav niz zemalja u Zaljevu je postigao sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama i u velikoj mjeri su finansirale te američke baze u Bahreinu, Omanu, Saudiji. Katar je u potpunosti finansirao njihovu najveću regionalnu bazu. Dio sporazuma je bio da im Amerika pruži sigurnost. U ovom momentu to se nije desilo i naravno da se ta baza, odnosno sigurnost i prebogatih zemalja na tom poluotoku, dovodi u pitanje i da će se odnosi prema Americi redefinisati. Već se govori da neke zemlje pregovaraju sa Turskom ili drugim državama da dobiju garancije od nekoga, jer više ne vjeruju u ove sporazuem koje su imale sa Amerikom. A to ima druge posljedice, prije svega ekonomske, finansijske itd."
Vanjska politika BiH: Između neutralnosti i moralnog duga
Na pitanje o izostanku jedinstvenog stava BiH prema sukobu, Hajrić smatra da je oprez opravdan, ali podsjeća na historijske veze.
"Pa svako izlijetanje na radikalan način moglo bi da ima samo negativne posljedice. Nije popularno reći, ali mislim da je bolje za BiH da u tom smislu ne izlazi sa nekim stavovima. Međutim, mislim da je neko od naših lidera trebao da kaže nešto u smislu saučešća prema žrtvama koje Iran podnosi. Prije svega, Iran je država koja je bila ovdje sa nama kada nam je bilo najteže. Pomogli su nam da se naoružamo i da tim oružjem osiguramo slobodu i na neki način ostali smo im dužni makar nekom verbalnom podrškom u tom smislu. Naravno da je naš interes da imamo što bolje odnose sa Sjedinjenim Državama, a naša je politika takva kakva jeste. Nemamo baš neke šampione u smislu kakve smo imali prije 30 godina, koji su u globalnim okvirima — njihova riječ imala svoju težinu — i u tom smislu treba se tako i ponašati", naglasio je.
