Evropska komisija u novembru 2025. predstavila je sveobuhvatan plan za ubrzanje razvoja brzih željeznica unutar Evropske unije, sa ciljem da voz postane najbrži i najudobniji način putovanja kroz kontinent. Plan sadrži obavezne rokove, investicione sporazume i uvođenje sistema besprekornog prekograničnog prodavanja karata, kao i proširenje noćnih linija i poboljšanje povezanosti većih evropskih gradova.
Prema dokumentu, do 2030. godine putovanje od Berlina do Kopenhagena trebalo bi trajati oko četiri sata, dok bi do 2035. vožnja između Sofije i Atine trajala svega šest sati, što je dvostruko kraće nego danas. Plan uključuje i nove željezničke veze baltičkih zemalja, te trasu koja povezuje Pariz, Madrid i Lisabon.
Međutim, cijeli zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, potpuno je izostavljen iz nove mreže brzih pruga. Dok će brzi vozovi povezivati gotovo cijelu Evropu, regija zapadnog Balkana ne dobija nijednu predviđenu trasu, što znači da ove države neće biti direktno integrisane u buduću evropsku mrežu brzih željeznica.
