Dok svijet s pažnjom prati sve veće tenzije na istoku Evrope, države koje se nalaze na samoj liniji NATO-ovog fronta sve više prilagođavaju svoj zdravstveni sistem za slučaj rata. Od skladištenja medicinskih zaliha i opreme, pa sve do opremanja medicinskih timova pancirnim prslucima i organiziranja vježbi za djelovanje u kriznim situacijama, pripreme su sve sveobuhvatnije, piše Politico.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja u zemljama poput Litvanije, Latvije, Estonije i Poljske, ali i u Finskoj, Slovačkoj i Rumuniji. Nedavna sveobuhvatna vježba “Iron Wolf” u Jonavi, u srcu Litvanije, pokazala je koliko daleko su ove zemlje spremne ići u pripremi za eventualni oružani sukob.
Jonava, Litvanija: vježba kao upozorenje
Martyna Veronika Noreikaitė, iskusna litvanska bolničarka, sjeća se tog sunčanog majskog jutra kada je primila alarm. Dojavili su da se u školi u Jonavi, naselju od oko 30.000 ljudi, dogodila eksplozija. Noreikaitė i njene kolege, prvi na licu mjesta, zatekli su haos – dim, povrijeđene, vrištanja, zbunjene prolaznike.
“Kad sve to vidiš, sve znanje koje imaš jednostavno stane. Ne znaš šta da radiš, gdje da kreneš. To te izbaci iz ravnoteže”, ispričala je Noreikaitė.
Njen slučaj pokazuje koliko su ovakve vježbe važne. “Nakon nekoliko ovakvih vježbi, čovjek sve više zna šta radi u krizi. To pomaže da ostaneš pribran i da djeluješ efikasno.”
NATO-ov istočni bok u stanju pripravnosti
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, sve više se priča o opasnosti da oružani sukob zahvati i zemlje NATO-a. “Nije više pitanje da li, nego kada”, rekao je Ragnar Vaiknemets, zamjenik direktora estonskog Zavoda za zdravstvo.
Njihov cilj je da zdravstveni sistemi u zemljama NATO-ovog istočnog krila, od Finske pa sve do Poljske, budu sposobni da se nose s velikim brojem žrtava, prekidima u snabdijevanju, ali i s napadima na civilnu infrastrukturu, poput bolnica.
Poljska: zdravstvo kao prioritet u odbrani
“Nijedna sektorska priprema nema smisla ako isključimo zdravstvo”, kazala je Katarzyna Kacperczyk, zamjenica poljskog ministra zdravstva. Poljska je to pitanje postavila visoko na listu prioriteta, posebno u svjetlu svojeg predsjedavanja Vijećem EU, kada je sigurnost postala središnja tema.
Skloništa, autonomija i oprema
U litvanskim, ali i estonskim bolnicama sve više se grade podzemni prostori, skloništa i nove operacione sale, u slučaju da redovni prostori postanu meta.
“Ne možemo dopustiti da bolnica ostane bez struje ili vode”, rekao je Vaiknemets, objašnjavajući da se instaliraju generatori i satelitski telefoni, ali i pripremaju alternativni centri za komunikaciju.
Neke zemlje, poput Estonije, razvijaju i pokretne medicinske jedinice – poljske bolnice koje se mogu postaviti blizu linije fronte i primiti veliki broj pacijenata.
Zalihe i logistika
Baltičke države svjesne su da, u slučaju rata, snabdijevanje medicinskim materijalom, hranom, kisikom i krvlju postaje najveći izazov.
Estonija je, primjera radi, uložila 25 miliona eura u zalihe opreme – ortopedskih pomagala, trauma setova i podveza. Latvija, poučena iskustvom COVID-19 krize, odlučila je da sve zdravstvene ustanove moraju imati tromjesečne zalihe lijekova.
Njihov cilj je da, u slučaju prekida linija snabdijevanja, mogu samostalno funkcionisati sve dok pomoć ne stigne.
Nedostatak kadrova i motivacija
