Evropska unija upozorila Bosnu i Hercegovinu zbog Južne interkonekcije

Ako želite novac i nastavak puta prema EU, uskladite energetske propise sa našim zakonodavstvom i vašim preuzetim obavezama!

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca upozorio vlasti Bosne i Hercegovine da propise koji se odnose na Južnu interkonekciju moraju uskladiti sa pripsima EU i sa obavezama koje proizilaze z Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa evropskih integracija, saznaje Istraga.ba. U pismu koje je 13. aprila ove godine Soreca poslao predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, Soreca je “pozvao sve nadležne organe u Bosni i Hercegovini da, prilikom izrade i usvajanja zakonodavnih akata u energetskom sektoru, s dužnom pažnjom razmotre i obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa evropskih integracija”, piše Istraga.ba.

“Upoznat sam s postojećim zakonodavnim aktivnostima u vezi s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska trenutno na razmatranju radi usvajanja u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Pozivam sve nadležne organe u Bosni i Hercegovini da, prilikom izrade i usvajanja zakonodavnih akata u energetskom sektoru, s dužnom pažnjom razmotre i obaveze koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa evropskih integracija. Kao što je navedeno u lzvještaju Evropske komisije za 2025. godinu, prema sadašnjem stanju, BiH se i dalje nalazi u ranoj fazi priprema u oblasti energetike, budući da je postignut ograničen napredak u usvajanju zakonskih i podzakonskih akata o gasu i električnoj energiji na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta, u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Posebno ističem regulatornu nezavisnost, razdvajanje i efikasan pristup trećih strana, kao ključne zahtjeve s obavezom poštivanja kod bilo koje zakonodavne izmjene i dopune, a kako je navedeno u važećoj pravnoj stečevini Energetske zajednice u oblasti gasa (Direktiva 2009/73/EZ i Uredba (EZ) br. 715/2009). Oba instrumenta su pravno obavezujuća u okviru Energetske zajednice, te s tim u skladu postoji obaveza osiguranja cjelovitog usklađivanja entitetskih zakona o električnoj energiji i gasu. Također podsjećam da je cjelovita provedba Trećeg energetskog paketa medu ključnim prioritetima navedenim u Reformskoj agendi, te naglasiti kontinuirano neispunjavanje obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, što je dugogodišnji problem sa rizicima narušavanja reforme energetskog sektora zemlje i njenih širih težnji u evropskim integracijama”, napisao je Soreca.

Pismo je upućeno dva dana prije nego što je Dom naroda FBiH usvojio izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, odnosno pet dana nakon što su iste izmjene usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

“Da bi se održao zamah u procesu pristupanja, neophodno je da sve zakonodavne izmjene i dopune u energetskom sektoru, uključujući gas, doprinose ispunjavanju pristupnih obaveza BiH. Da bi se to postiglo, ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i sa relevantnim službama Evropske komisije, što podrazumijeva dijeljenje nacrta zakonodavstva radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa EU standardima. Na taj način, Bosna i Hercegovina može nastaviti s napretkom na svom evropskom putu i izbjeći propuštanje prilika za dalju integraciju, kao i finansijskih prilika, uključujući i prilike pod okriljem Reformske agende“, navedeno je u pismu od 13. aprila ove godine.

Ovim je, faktički, ambasador EU upozorio bh. vlasti da bi, zbog toga što nisu usaglasili zakon sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina mogla zaustaviti svoj evropski put, jer krši obaveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Naime, Bosna i Hercegovina još nema usvojen državni zakon o gasu, nema regulatora za gas niti su transferirane obaveze iz Trećeg energetskog paketa. Državnim zakonom o gasu trebao bi biti formirano tijelo za reguliranje tržišta gasa.

Podsjećamo, Parlament Federacije izmijenio je prošle sedmice Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Tim izmjenama za nosioca projekta Južna plinska interkonekcija određena je američka kompanija AAFS iza koje stoji Joseph Flynn, brat Michaela Flynn, lobiste Milorada Dodikla. Ova kompanija u zakonu je označena kao investitor, dok je BH Gas izbačen iz odredbe o građenju.

“Investitor će projekat izgradnje gasovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ realizirati kroz:

a) izgradnju interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar;

b) izgradnju odvojka za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce, te odvojak Čapljinu;

c)izgradnja dodatnog pravca Kladanj – Tuzla”, navedeno je u Zakonu.

Prava i obaveze ugovornih strana u vezi sa realizacijom projekta urediti će se Ugovorom koji će Investitor i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sklopiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjenama zakona.

Dalje je navedeno da BH Gas, odnosno kako je navedeno u izmjenama zakona “operator postojećeg transportnog sistema u FBiH kao dotadašnji nosilac investiciono-tehničke dokumentacije i važećih akata, na zahtjev investitora preda dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva uz obavezu investitora na snošenje stvarnih troškova koje je BH Gas izdvojio za izradu dokumentacije.

Da bi se ova posao realizirao, nužno je da BiH potpiše Sporazum za Republikom Hrvatskom. Predsjedništvo BiH je u srijedu navečer donijelo odluku da se u četvrtak, tokom dana, obave pregovori sa Republikom Hrvatskom, te da u petak Vijeće ministara BiH da saglasnost na sporazum, da bi ga u ponedjeljak konačno odobrilo Predsjedništvo BiH. Potpisivanje Sporazuma bi bi se trebalo obaviti u utorak u Dubrovniku, uz prisustvo američkog ministra energetike Chrisa Wrighta.

Kompletan tekst predloženog Sporazuma možete pročitati ako kliknete ovdje.

“Pitanja vezana za donošenja odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima biti će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz člana 6 ovog Sporazuma”, navedeno je u nacrtu Sporazuma.

Dalje piše da će “ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih saglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja gasovoda u upotrebu. (…) Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije će se obavljati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Ugovorne strane su se sporazumjele da će izgradnju interkonekcije i stručni nadzor/nadzor nad izgradnjom u svemu izvesti u skladu sa nacionalnim odnosno međunarodnim pravilima iz područja nabavke i/ili po pravilima finansijskih institucija, ovisno o načinu finansiranja koji će biti pravovremeno definisan. Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.

Nadležna tijela za provođenje ovog sporazuma biti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva RH. Za sve aspekte vezane za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini, odgovorna će biti Vlada Federacije BiH.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima ovlaštenje da realizuje projekat prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom Federacije Bosne i Hercegovine. Nositelj investicije je kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. Za realizaciju projekta na teritoriji Republike Hrvatske, odgovorna će biti Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonodavstvom Republike Hrvatske. Nositelj investicije je kompanija Plinacro d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu”, piše u “ažuriranom” nacrtu.

Podsjećamo, Evropska unija je već ranije odbila zahtjev Republike Hrvatske da finansira projekat Južna interkonekcije.