Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, inflacija u eurozoni u martu je dostigla najviši nivo u više od godinu dana.
Američko-izraelski napad na Iran već se počinje direktno odražavati na evropske potrošače, prije svega kroz rast cijena energenata i ubrzanje inflacije u eurozoni.
Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, inflacija u eurozoni u martu je dostigla najviši nivo u više od godinu dana. Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto na mjesečnom nivou, dok je godišnja inflacija iznosila 2,5 posto, što predstavlja značajan skok u odnosu na 1,9 posto iz februara i odstupanje od stabilnog kretanja oko ciljanih dva posto.
Glavni uzrok rasta cijena su energenti, odnosno nagli skok cijena nafte i goriva, koji su se brzo prenijeli na krajnje potrošače. Za razliku od toga, tzv. bazna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i hrane, blago je usporila, što ukazuje da je trenutni inflatorni pritisak dominantno uzrokovan vanjskim faktorima.
Ovakav razvoj događaja dodatno komplikuje situaciju za Evropsku centralnu banku i njenu predsjednicu Christine Lagarde, koja se suočava s dilemom: povećanje kamatnih stopa moglo bi pomoći u suzbijanju inflacije, ali bi istovremeno dodatno opteretilo ekonomiju koja već trpi posljedice rasta cijena energije.
Sličan problem imaju i evropske vlade. Građani i privreda očekuju mjere zaštite od rasta troškova, ali fiskalni prostor je znatno sužen u odnosu na 2022. godinu, kada su države izdvajale značajne subvencije kako bi ublažile energetski šok.
Analitičari upozoravaju da bi inflacija mogla nastaviti rasti. Prema procjenama iz finansijskog sektora, u narednim mjesecima mogla bi premašiti tri posto, a u slučaju daljnje eskalacije sukoba i preliti se i iznad četiri posto, jer bi rast cijena energenata uticao na gotovo sve sektore ekonomije.
U Evropskoj centralnoj banci zasad nastoje izbjeći ishitrene poteze. Zvaničnici poručuju da neće automatski reagovati povećanjem kamatnih stopa na šokove koji dolaze sa strane ponude, poput rasta cijena nafte, ali naglašavaju da će reagovati ukoliko kompanije počnu koristiti situaciju za dodatno povećanje cijena ili ako dođe do snažnog rasta zahtjeva za većim platama.
Dodatnu zabrinutost izazivaju i najnoviji podaci Evropske komisije, koji pokazuju da sve veći broj kompanija planira povećati cijene u narednom periodu, što bi moglo dodatno podstaći inflatorne pritiske.
Upozorenja dolaze i iz same centralne banke. Glavni ekonomista ECB-a Philip Lane istakao je da postoji rizik da vlade, pokušavajući pomoći građanima kroz subvencije, dodatno podgriju inflaciju ukoliko mjere ne budu precizno ciljane.
U takvom kontekstu, naredna sjednica Upravnog vijeća Evropske centralne banke krajem aprila biće ključna za daljnje korake monetarne politike. Većina analitičara očekuje da će kamatne stope zasad ostati nepromijenjene, ali da bi do kraja godine moglo doći do njihovog povećanja ukoliko se inflatorni pritisci nastave.
Aktuelna situacija podsjeća i na prethodni energetski šok iz 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, kada je sporija reakcija monetarnih vlasti doprinijela dugotrajnijem rastu cijena. Iz ECB-a upozoravaju da bi iskustvo tog perioda moglo uticati na ponašanje potrošača i kompanija, čineći ekonomiju osjetljivijom na nove inflatorne udare.