Evropski lideri danas održavaju hitne razgovore o rastućoj humanitarnoj katastrofi u Pojasu Gaze, dok su milioni civila suočeni s glađu, nestašicom lijekova i konstantnim bombardovanjem. Britanski premijer Keir Starmer sazvao je vanredni poziv sa liderima Francuske i Njemačke – poznatim kao E3 – kako bi, kako je rekao, „razgovarali o tome šta možemo hitno učiniti da se zaustavi ubijanje i ljudima dostavi hrana koja im očajnički treba“.
Starmer je dao svoju dosad najoštriju izjavu o situaciji u Gazi, rekavši da je „patnja i glad koje se odvijaju u Gazi neopisiva i neopravdana“, te istakao kako je „državnost neotuđivo pravo palestinskog naroda“.
Makronov zaokret: Priznanje Palestine u septembru
Izjava britanskog premijera uslijedila je svega nekoliko sati nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznenada najavio da će Francuska priznati državu Palestinu na sjednici Ujedinjenih nacija u septembru. „Hitno je potrebno okončati rat u Gazi i dostaviti pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Macron, ističući promjenu francuskog stava u pravcu konkretnijih političkih poteza.
Macronovu najavu odmah je pozdravio španski premijer Pedro Sánchez, koji je rekao: „Pozdravljam to što se Francuska pridružuje Španiji i drugim evropskim državama u priznanju Palestine. Zajedno moramo zaštititi ono što Benjamin Netanyahu pokušava uništiti. Rješenje dvije države je jedino rješenje.“
Ministar vanjskih poslova Irske Simon Harris nazvao je Macronov potez „značajnim doprinosom“ rješavanju krize.
Njemačka uzdržana, Italija upozorava
Uprkos pritisku iz sopstvenih redova da slijedi Macronov primjer, britanski premijer Keir Starmer za sada ostaje pri konzultacijama. Njemačka, s druge strane, još pokazuje oprez, bojeći se da bi priznanje Palestine u ovom trenutku moglo dodatno pogoršati krizu.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je ranije ove sedmice da je situacija u Gazi „dramatična“ i dodala: „Nikakva vojna akcija ne može opravdati napade na civile. Svi smo posvećeni okončanju neprijateljstava i pokretanju ozbiljnog procesa ka rješenju dvije države.“
Rastući pritisak iz civilnog društva
Dok humanitarne organizacije upozoravaju da „tvitovi ne hrane ljude, a izjave ne otvaraju humanitarne koridore“, sve je veći pritisak na evropske vlade da preduzmu konkretne korake. Pozivi na uvođenje sankcija protiv Izraela se množe, ukoliko nastavi da blokira dopremu pomoći u Gazu.
Oštra reakcija Izraela i SAD-a
Najava francuskog predsjednika naišla je na žestoku reakciju izraelskog ministra odbrane Israel Katze, koji je izjavio: „Macronova najava priznanja palestinske države je sramotna i predstavlja kapitulaciju pred terorizmom. To je nagrada ubicama i silovateljima iz Hamasa koji su počinili najstrašniji masakr nad Jevrejima od Holokausta.“
I Vašington se oglasio – američki državni sekretar Marco Rubio osudio je francusku inicijativu, nazvavši je „šamarom u lice“ žrtvama napada od 7. oktobra. „Ova neodgovorna odluka služi samo propagandi Hamasa i unazađuje mirovni proces“, rekao je Rubio.
Istog dana, Sjedinjene Države su objavile da se povlače iz pregovora o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Donald Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je ove sedmice boravio u Evropi, rekao je da Hamas „nije zainteresovan za mir“ i da „ne djeluje koordinirano niti u dobroj vjeri“.
Najava narednih koraka: UN konferencija krajem jula
Macronova objava dolazi neposredno pred ministarsku konferenciju o rješenju dvije države, koju će Francuska i Saudijska Arabija zajednički organizovati u Njujorku 28. i 29. jula. Očekuje se učešće više od 40 ministara vanjskih poslova, uprkos pokušajima administracije Donalda Trumpa da obeshrabri prisustvo.
Konferencija u julu smatra se pripremom za mnogo značajniji sastanak u septembru, na marginama Generalne skupštine UN-a, gdje bi više zemalja moglo formalno priznati palestinsku državnost.
