Čini se da je Evropi teško da usvoji američki način razmišljanja. Tamo gdje se EU temelji na zakonima, pravilima i predvidljivosti, američki predsjednik pomiče granice zakona i pravila, pa čak i namjerno ih gura u stranu. Strategija Bijele kuće je nepredvidljivost.
Sutra će se, na inicijativu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, u Parizu sastati odabrana grupa evropskih lidera na hitnom samitu. To je odgovor na sedmicu oštrih američkih riječi. Domaćin Macron Trampov povratak naziva "elektrošokom" za Evropu.
U Parizu će biti prisutni šefovi vlada Poljske, Njemačke i Danske, kao i predsjednica Evropske komisije von der Leyen. Dick Schoof također ide tamo.
Izvan EU dolazi britanski premijer Keir Starmer. Prema njegovim riječima, to je ključan trenutak za sigurnost Evrope. "Ovako nešto doživite samo jednom u generaciji", kaže on.
Na sastanku će se razgovarati o ulozi Evrope u okončanju rata u Ukrajini i sigurnosnim garancijama za tu zemlju. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također će prisustvovati.
Danas je najavljeno da će sljedeće sedmice u Saudijskoj Arabiji biti održani razgovori između ruske i američke delegacije. S Ukrajinom se vode odvojeni razgovori, kaže Steve Witkoff, Trumpov izaslanik za Bliski istok. Evropa se zaobilazi.
Napadi od saveznika
I Evropska unija i evropske zemlje u NATO-u bile su ove sedmice na udaru žestoke vatre. Napadi nisu dolazili od klasičnog neprijatelja, Rusije, već od saveznika Amerike. Ali da li je to još uvijek saveznik? U Briselu ljudi više nisu toliko sigurni. Amerika i Rusija su zajedno, Evropa je izgleda zaostala.
I evropske zemlje NATO-a i lideri EU dobijali su udarac za udarcem. Trumpov neočekivani telefonski poziv Putinu za mnoge, kristalno jasna poruka Amerikanaca da se Evropa više ne može osloniti na SAD za svoju sigurnost i najava da Evropljani nisu dobrodošli za pregovaračkim stolom s Rusijom ostavili su Brisel bez daha.
A onda je potpredsjednik SAD JD Vance otvorio kulturni rat u Minhenu protiv Evrope, za koju kaže da je uključena u 'cenzuru' i da je njen najveći neprijatelj. Govor američkog potpredsjednika izazvao je čuđenje i bijes.
Prema riječima šefa NATO-a Ruttea, Evropljanima bi bilo bolje da prestanu da se žale i osmisle planove o tome kako mogu doprinijeti praćenju moguće linije prekida vatre.
Bob Deen sa Instituta Clingendael pisao je na X o "jednoj provjeri realnosti za drugom za Evropu". Prema njegovim riječima, u Minhenu su "svi izvan Evrope bili iznenađeni što je Evropa toliko iznenađena". Na kraju krajeva, riječi Vancea i ministra odbrane Hegsetha nisu ništa više od onoga što Trump govori već neko vrijeme.
Krizna atmosfera
Ipak, mjesec dana nakon njegove inauguracije, i u EU i u njenim evropskim NATO saveznicima prevladava atmosfera krize. Ursula von der Leyen rekla je u Minhenu da želi omogućiti zemljama EU da ulože mnogo više novca u svoju odbranu, a da ne naiđu na probleme sa strogim evropskim budžetskim pravilima.
Za evropsku odbranu potrebne su dodatne stotine milijardi eura. Evropska komisija će također u martu dati prijedloge da zajedno učinimo mnogo više. Von der Leyen je također pozvala na razgovore o "ubrzanom" pridruživanju Ukrajine EU.
Ali i u Briselu sumnjaju u poruke iz Vašingtona. U srijedu se ispostavilo da je Trump već dao sve pregovaračke tačke za Ukrajinu u svom telefonskom razgovoru Putinu. Ali nekoliko dana kasnije, potpredsjednik Vance je rekao da bi se zemlja mogla suočiti s oštrim odgovorom Vašingtona ako Rusija ne bude sarađivala. Nije isključio ni vojna sredstva.
Nakon govora na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, ukrajinski predsjednik Zelenski je u intervjuu rekao da Trump i Putin ne mogu pregovarati o budućnosti Ukrajine bez njega:
Čini se da je Evropi teško da usvoji američki način razmišljanja. Tamo gdje se EU temelji na zakonima, pravilima i predvidljivosti, američki predsjednik pomiče granice zakona i pravila, pa čak i namjerno ih gura u stranu. Strategija Bijele kuće je nepredvidljivost.
Višak ponekad kontradiktornih poruka dio je Trumpove strategije, što Brisel zna iz iskustva s prvim mandatom američkog predsjednika. 'Poplaviti zonu' je termin: sijati što je moguće više zabune.
Teško je na ovo odgovoriti jednoglasno. Formalno, svih 27 članica moraju se dogovoriti o koracima u evropskoj odbrambenoj i sigurnosnoj politici. Ali zemlje poput Mađarske i Slovačke imaju lidere koji su pozitivni prema Putinu.
Stoga će se u Parizu sastati samo one zemlje koje bi mogle biti spremne da opskrbe vojnike snagama koje bi pratile situaciju ako bi došlo do prekida vatre. Premijer Schoof je jučer rekao da je pozitivan po pitanju učešća Nizozemske.
Pod uslovom da Amerikanci pruže podršku ako se takve snage nađu pod ruskom vatrom. Ta garancija još nije dostupna.
