EU zbog Orbana razmatra drastičan potez

Redakcija Mostar

Neki smatraju da bi pravi sukob mogao nastati ako Mađarska pokuša blokirati produženje sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje 210 milijardi eura ruske imovine

Plakati s poznatim licima niču diljem Mađarske. Uz slogan “Ne dopustimo da odlučuju umjesto nas” prikazane su tri osobe koje mađarska vladina propaganda često predstavlja kao prijetnje. Na plakatima su: ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i njemački političar Manfred Weber, čelnik Evropske pučke stranke u Evropskom parlamentu, kojoj pripada i najjači Orbánov opozicioni protivnik.

Tema je članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, proces koji je još daleko od realizacije i o kojemu ovi političari nemaju direktnu ovlast odlučivati. Mađarskim građanima ovih dana na kućne adrese stižu glasački listići s jednostavnim pitanjem: “Podržavate li članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji?”

Iako je pitanje neutralno formulirano, mađarska vlada jasno je stala na jednu stranu. Premijer Viktor Orbán prošle je sedmice pozvao građane da izađu na referendum, tvrdeći da bi članstvo Ukrajine značilo “da bismo sav mađarski novac morali trošiti na Ukrajinu”, piše Guardian.

Vlada je, bez ikakvih dokaza, upozorila i da bi dolazak “jeftine radne snage” iz Ukrajine ugrozio radna mjesta Mađara te da bi se zbog niskih stopa vakcinacije u Ukrajini proširile zarazne bolesti.

Orbánova politika mogla bi dovesti do ozbiljnog sukoba s Briselom

Bivši evropski komesar iz Mađarske László Andor komentira kako je Fidesz još prije nekoliko godina prepoznao da “među građanima postoji otpor prema uključivanju u rat”. “No taj se sentiment sistemski koristi kako bi se opravdalo odbijanje pružanja prave podrške Ukrajini”, kaže Andor.

Mađarska je više puta pokušavala blokirati evropske sankcije protiv Rusije, a iako je na kraju često popuštala, uspjela je zadržati 6 milijardi eura pomoći drugim članicama za vojnu pomoć Ukrajini te je odbila potpisati dvije ključne deklaracije podrške Ukrajini. Sada bi Orbánova politika mogla dovesti do ozbiljnog sukoba s Briselom, baš u trenutku kada se suočava s najjačim izazivačem u posljednjih desetak godina.

Zemlje članice EU sve ozbiljnije raspravljaju o aktiviranju krajnje mjere: ukidanju Mađarskoj prava glasa u skladu s člankom 7. Ugovora o Evropskoj uniji. Iako se zasad radi tek o početnim razgovorima, većina upućenih smatra da je takav scenarij teško izvediv jer bi za ukidanje prava glasa bila potrebna jednoglasna odluka svih preostalih 26 članica.

Prije nekoliko godina Poljska je najavila da će braniti Mađarsku vetom; danas se pretpostavlja da bi istu ulogu mogao preuzeti slovački premijer Robert Fico. Postupak prema članku 7. pokrenut je još 2018., no od tada nije značajno napredovao.

No vjetrovi u Briselu se mijenjaju. “Orbán danas otvoreno opstruira inicijative koje većina država članica smatra ključnima za sigurnost i budućnost Evrope”, upozorava Andor, prisjećajući se kako su prvi ozbiljni problemi u Mađarskoj počeli još 2010. – 2011. s udarima na nezavisnost sudstva.

Neki smatraju da bi pravi sukob mogao nastati ako Mađarska pokuša blokirati produženje sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje 210 milijardi eura ruske imovine unutar EU-a. Ta imovina ključna je za financiranje ukrajinskog otpora i buduću obnovu zemlje, a odluka o njenu zamrzavanju mora se produživati jednoglasno, do kraja jula, prenosi Index.hr.

“Da imaju podršku SAD-a, Mađari bi sigurno pokušali blokirati odluku”, tvrdi jedan visoki dužnosnik EU. “Time bi se de facto stavili izvan Evropske unije.”

“Dosta nam je njegovog ponašanja”

No diplomati ističu da Mađarska do sada uvijek na kraju odustane od svojih prijetnji, posebno kad bi osjetila međunarodni pritisak. “Ako je suditi po prošlosti, trebali bismo biti sigurni. No bilo bi neodgovorno na to se osloniti”, upozorava jedan iskusni diplomat.

Nizozemska eurozastupnica Tineke Strik, koja vodi rad na praćenju vladavine prava u Mađarskoj, kaže da su “države članice sve zasićenije Orbánovim ponašanjem”. Po njenim riječima, 19 vlada već je spremno podržati idući korak u članku 7., no nedostaje im dogovor o zajedničkoj strategiji. Prošle sedmice skupina eurozastupnika posjetila je Mađarsku i zaključila kako se stanje demokratije “ubrzano pogoršava”.

Posebno zabrinjava sve jači pritisak na nezavisne glasove. U govoru prošlog mjeseca Orbán je novinare, političke aktiviste i sudije nazvao “kukcima”, koristeći retoriku koja podsjeća na najcrnje periode evropske historije.

Očekuje se da će izvještaj europarlamentaraca potvrditi raširenu političku kontrolu nad medijima i pravosuđem, kao i nova ograničenja za LGBTQ+ zajednicu nakon ustavnih promjena kojima su zabranjene Povorke ponosa i slična javna okupljanja. “Svi se boje da bi to mogao biti napad na samo pravo na slobodno okupljanje”, upozorava Strik.

“Orbán mora biti pod snažnim pritiskom Brisela”

Analitičari upozoravaju da zabrana Povorke ponosa ima i političku pozadinu: vlasti žele prisiliti Pétera Magyara, oporbenog lidera, da se izjasni. Ako zabranu osudi, riskira gubitak konzervativnih glasača; ako šuti, otuđit će urbane, obrazovane birače.,

Slična taktika koristi se i s referendumom o Ukrajini, kojim se Magyara nastoji prikazati kao “pro-ukrajinskog” političara koji “radi za Brisel” na štetu Mađarske. “Tisza predstavlja takvu egzistencijalnu prijetnju Fideszu da se ne može isključiti ni pokušaj izborne prevare na idućim parlamentarnim izborima”, upozorava Daniel Hegedüs iz German Marshall Funda.

Iako su dosadašnji izbori u Mađarskoj ocjenjivani kao nepravedni zbog dominacije vladinih medija, bili su formalno slobodni. No analitičari sada strahuju da bi idući izbori mogli biti ni slobodni ni pošteni. Za evropske diplomate to predstavlja dodatni izazov: dosad su vjerovali da će se “Orbánov problem” riješiti na izborima, kao što je riješen “poljski problem”. No Strik upozorava da takva strategija više nije održiva.

Ona poziva Evropsku komisiju da bude odlučnija – da javno prozove Orbána, zatraži sudsku zabranu diskriminacije LGBTQ+ zajednice i usmjeri blokirana sredstva izravno civilnom društvu i lokalnim vlastima. “Orbán mora biti pod snažnim pritiskom Brisela da promijeni kurs”, poručuje Strik.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.