EU se naoružava. Von der Leyen traži veliku potrošnju i nabavke

Predsjednica Komisije zagovarala je veću ulogu institucija poput Evropske investicione banke, kao i privatnih banaka u jačanju kreditiranja odbrambenog sektora EU – dobro poznat zahtjev izvršne vlasti EU, kao i nekih kapitala.

Evropska unija pokreće napore za povećanje potrošnje za odbranu, uključujući novi alat usmjeren na ključne programe naoružanja poput projektila, dronova i integrirane protuzračne odbrane.

Druge mjere će nastojati olabaviti fiskalna pravila kako bi se omogućilo zemljama da troše više i potaknule banke da povećaju kreditiranje odbrambenih projekata, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

"Trebali bi da omogućimo ciljaniju i efikasniju potrošnju na odbranu kroz određeni evropski instrument", rekla je ona novinarima, po prvi put navodeći koje sposobnosti treba da imaju koristi od novca EU i koordinacije u okviru tog instrumenta.

"Fokus će biti na oblastima evropskih sposobnosti od evropskog strateškog interesa kao što su evropska integrisana protivvazdušna odbrana, sposobnosti za duboke i precizne udare, bespilotne letjelice, rakete i municija i, naravno, vojna upotreba veštačke inteligencije", rekla je ona.

Komentari predsjednika Komisije dolaze usred borbe evropskih prijestolnica za jačanjem svojih odbrambenih sposobnosti i stvaranjem kohezivnog odgovora na prijetnju koju predstavlja Rusija dok raste zabrinutost da se američki predsjednik Donald Trump priklanja Kremlju i sprema da napusti Ukrajinu i Evropu.

Evropski lideri će se sastati u Londonu 2. marta i Briselu 6. marta kako bi razgovarali o zajedničkim planovima za odbranu i sigurnost.

To je dio šireg napora da se dramatično poveća evropska odbrambena proizvodnja.

Komesar za odbranu Andrius Kubilius želi da iznese plan proizvodnje EU industrije kako bi pomogao zemljama EU da organiziraju i daju prioritet proizvodnji oružja.

Evropska komisija će 19. marta predstaviti politički dokument o budućnosti evropske odbrane, za koji se očekuje da će uključiti listu prioriteta za zajednički razvoj vojne opreme, kao i opcije finansiranja.

Glavni gradovi trenutno postavljaju svoje prioritete: Pariz je naveo sedam oblasti uključujući svemir, protivzračnu odbranu, vojnu veštačku inteligenciju i sposobnosti za duboke udare; Holandija je predložila podizanje svijesti o svemiru, pomorstvu i protuzračnu odbranu a Poljska i baltičke zemlje fokusirale su se na municiju, jačanje istočne granice i protivvazdušnu odbranu, između ostalog.

Ključno pitanje je kako pronaći novac za ove inicijative.

Von der Leyen nije navela da li bi novi instrument trebao biti finansiran zajedničkim dugom EU - ideja nepopularna među fiskalno konzervativnim sjevernoevropskim državama - preraspodjelom novca iz drugih fondova EU ili doprinosima zemalja članica.

Ova pitanja će se pojaviti tokom sastanka lidera EU 6. marta, na kojem se takođe očekuje da će razgovarati o novom paketu vojne pomoći Ukrajini.

Osim što je odobrila potpuno novi instrument, von der Leyen je ponovila svoju namjeru da olakša zemljama da povećaju potrošnju na odbranu bez kršenja pravila EU koja ograničavaju nacionalni dug i deficite.

Ona bi pokrenula nacionalnu klauzulu EU "o bijegu", prema kojoj se vojni izdaci ne bi uračunavali u fiskalna ograničenja bloka.

Ova se klauzula može aktivirati kada "izuzetne okolnosti koje su izvan kontrole države članice dovedu do velikog utjecaja na javne finansije" neke zemlje, prema pravilima EU o potrošnji koja su izmijenjena prošle godine.

Predsjednica Evropske komisije je dodala da će se ovaj mehanizam primjenjivati "na kontroliran i uslovljen način" kako bi se spriječila velika potrošnja visokozaduženih zemalja.

Zvaničnici Komisije podržavaju njemački prijedlog da se klauzula o vanrednom stanju ograniči na zemlje koje troše više od 2 posto svog BDP-a na odbranu. To ljuti države koje nisu dostigle ovaj cilj, uključujući Italiju i Španiju.

Konačno, predsjednica Komisije zagovarala je veću ulogu institucija poput Evropske investicione banke, kao i privatnih banaka u jačanju kreditiranja odbrambenog sektora EU – dobro poznat zahtjev izvršne vlasti EU, kao i nekih kapitala.

Ranije u utorak, poljski premijer Donald Tusk izjavio je nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antóniom Costom u Varšavi da se nada da će "veća mobilizacija Evrope - i država članica i Evrope u cjelini - u smislu financiranja odbrane i sigurnosti konačno postati tako nedvosmislena činjenica".

"[Kosta] je rekao da je Komisija na dobrom putu, pripremajući određeni paket. Detalje ćemo saznati 6. marta", dodao je on.