Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu politički i institucionalno blokiranu fazu, u kojoj se istovremeno gomilaju zakoni na evropskom putu, izostaje odgovornost izvršne vlasti, a ključne odluke ostaju zarobljene između funkcionalnog Predstavničkog doma i gotovo paralizovanog Doma naroda. Dok se političari deklarativno pozivaju na evropske integracije i bolji život građana, praksa pokazuje suprotno – blokade, nečinjenje i prebacivanje odgovornosti dovode državu u status quo iz kojeg se izlaz sve češće traži izvan institucija.
Zakoni prolaze u jednom domu, zaustavljaju se u drugom
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazanoj za 29. april naći će se više zakonskih prijedloga, među kojima i Prijedlog zakona o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije i zastupnik u Predstavničkom domu Albin Muslić ističe da, uprkos blokadama, usvajanje zakona ima smisla.
“Imamo vrlo funkcionalan Predstavnički dom i potpuno nefunkcionalan Dom naroda. Predstavnički dom je usvojio više od 35 zakona i uputio ih ka Domu naroda, gdje čekaju svoju sudbinu”, navodi Muslić.
Dodaje da se političari često pozivaju na evropski put, ali da se u praksi dešava suprotno.
“Jedan put blokira SNSD, drugi put HDZ i tako u krug. Prolaze mjeseci, a cijela godina je de facto izgubljena”, upozorava.
Blokade otvaraju prostor za intervencije visokog predstavnika
Muslić ističe da nefunkcionalnost institucija dodatno jača ulogu međunarodne zajednice.
“Dok god imamo neodgovorne pojedince u institucijama, mi zapravo dajemo snagu visokom predstavniku da regulira ono što mi sami nismo u stanju. Ako zakoni ne prođu parlamentarnu proceduru, vrlo vjerovatno će djelovati ured visokog predstavnika”, kaže.
Naglašava da je ključni problem i u radu Vijeća ministara.
Krišto prozvana zbog nefunkcionisanja Vijeća ministara
“Ključni uzrok problema je u Vijeću ministara, odnosno u jednom njegovom dijelu. Po meni je najodgovornija predsjedavajuća Borjana Krišto, jer imamo ministre iz Republike Srpske koji, svjesni da ne mogu biti smijenjeni zbog blokada u Domu naroda, jednostavno ne žele kandidirati zakone”, navodi Muslić.
Dodaje da zbog izostanka inicijative izvršne vlasti zastupnici pokušavaju preuzeti dio posla.
“Mi koristimo svoje poslovničko pravo i predlažemo zakone kako bismo nadomjestili inertnost Vijeća ministara”, kaže.
Status quo do izbora?
Prema njegovim riječima, postoji realna opasnost da se trenutna situacija nastavi.
“Imamo osjećaj da se čeka izborna godina i vodi politikom ‘što gore, to bolje’, što je potpuno neprihvatljivo”, upozorava.
Podsjeća da veliki broj zakona, posebno onih vezanih za evropski put, stoji blokiran.
Zakon o VSTV-u: ključne izmjene i dileme
Govoreći o Zakonu o VSTV-u, Muslić pojašnjava da je Ustavnopravna komisija usvojila 31 od ukupno 54 amandmana.
“Najvažnije izmjene odnose se na povećanje broja članova VSTV-a na 21, uključujući predstavnike sudija, tužilaca, akademske zajednice i nevladinog sektora”, navodi.
Dodaje da je cilj spriječiti moguće blokade unutar pravosudnog sistema.
“Omogućili smo funkcioniranje VSTV-a i u situacijama kada je upitan kvorum, kako bi se spriječile blokade imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija”, kaže.
Ipak, upozorava da sudbina zakona ostaje neizvjesna.
“Postoji mogućnost da se zakon zaustavi, iako je prošao javnu raspravu i uključio širi društveni dijalog”, navodi.
SNSD blokira državne zakone pozivajući se na entitete
Muslić otvoreno proziva ministre iz SNSD-a.
“Ministri iz reda SNSD-a nisu htjeli podržati zakone, pravdajući to potrebom da se o njima izjasni Vlada Republike Srpske, što je potpuno neprihvatljivo jer se radi o državnim zakonima”, ističe.
Dodaje da političari moraju razumjeti svoju ulogu.
“Mi smo poslanici i ministri u institucijama BiH, a ne entiteta”, naglašava.
Reformska agenda bez predstavnika Vijeća ministara
Posebno problematičnim smatra odnos prema reformskoj agendi.
“Dva puta je bila na dnevnom redu i oba puta se niko iz Vijeća ministara nije pojavio. To je potpuno neprihvatljivo”, kaže.
