Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaprimila je ponudu za dodjelu koncesije od američke firme AAFS Infrastructure Energy LLC kojom bi, ukoliko bude dodijeljena, preuzeli upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru.
Ova kompanija, koju vodi brat Dodikovog lobiste i bivšeg savjetnika Donalda Trampa, osnovana je dan nakon sastanka rukovodstva kompanije s predstavnicima vladajućih stranaka u FBiH i Američke ambasade u Bosni i Hercegovini.
Projekat Južna plinska interkonekcija razvit će američka firma i njime upravljati, saopšteno je iz Vlade FBiH 23. decembra. U američkoj saveznoj državi Vajoming 24. decembra registrovana je kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, čije je rukovodstvo u januaru bilo u Sarajevu.
Sada je Vlada FBiH, osim ponude za Južnu interkonekciju, zaprimila dva akta, jedan za Zračnu luku u Mostaru i drugi koji se odnosi na JP Međunarodni aerodrom u Sarajevu, a koji su dostavljeni Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Predmet je ušao u fazu ocjene Ministarstva u pogledu eventualnog postojanja javnog interesa. Akt koji se odnosi na Zračnu luku Mostar, kako piše portal Istraga, proslijeđen je Gradu Mostaru, koji upravlja njime.
Koncesija na 30 godina
Međunarodni aerodrom Sarajevo je u 2025. godini ostvario 2.226.692 putnika i 19.671 operaciju, ostvario dobit prije poreza 27.140.966 KM, a nakon poreza 24.278.230 KM, čime je potvrđen pozitivan trend poslovanja.
Ponudom se predlaže dodjela koncesije na razdoblje od 30 godina uz mogućnost produženja na dodatnih 20 godina za infrastrukturne i operativne segmente poslovanja. Isti period pominje se za koncesiju Južne interkonekcije. Ponuđač navodi da planira uložiti približno 250 miliona eura, koja bi se realizovala fazno prvih pet do sedam godina.
Ponudom je planiran izgradnja novog ili značajno proširenog putničkog terminala, modernizacija i produženje piste, proširenje platforme i stajanki za avione, te razvoj cargo kapaciteta.
Predviđa se i izgradnja dodatnih komercijalnih sadržaja unutar aerodromskog kompleksa. Investitor bi preuzeo upravljanje i finansiranje navedenih projekata, uz projekciju rasta prometa na 3-4 miliona putnika godišnje u narednih deset godina. Federacija ne bi dobila početnu koncesijsku naknadu, već bi prihod ostvarivala kroz postotak od budućih prihoda aerodroma.
Hibridni model naknade
Ponuđač predlaže hibridni model koncesijske naknade koji se sastoji od dvije komponente.
– fiksne komponente u iznosu od 1 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda aerodroma, što prema procjeni ponuđača iznosi približno 0,72 miliona eura godišnje, te
– varijabilne komponente zasnovane na profitabilnosti, odnosno 7 posto ostvarene EBITDA-a (Earning Before Interes, Taxes, Depreciation and Amortization), što prema procjenama iznosi oko 2,52 miliona eura godišnje.
