Demineri u BiH masovno ostaju bez posla i bez prava na penziju

Bitno je istaći da su trenutno problemi u oblasti deminiranja mnogo dublji i teško pogađaju radnike koji sada imaju preko 50 godina.

Stotine hiljada ljudi pod stalnom prijetnjom, a demineri – na birou. Dok se strani donatori povlače, a Bosna i Hercegovina godinama ignoriše ključni Zakon o protivminskom djelovanju, bosanskohercegovački demineri ostaju bez posla i neisplaćenog staža. Postavlja se pitanje ko će očistiti preostala minska polja?

Svaki korak u minskom polju može biti koban. Uklanjanje mina jedan je od najopasnijih poslova na svijetu, a u BiH deminiranje nije prepoznato kao profesija od posebnog javnog interesa, visokog rizika i izuzetne društvene važnosti. Takva je situacija iako demineri protekle dvije godine masovno ostaju bez posla. Slavenko Jovović ima čak 41 godinu radnog staža. No, u penziju ne može.

"Ispunio sam prvi i osnovni uslov penzijski radni staž, ali u PIO Rs ne prepoznaju godine starosti pa zbog toga ne mogu u penziju jer moram napuniti 56-7 godina kada se oduzme beneficija koju sam stekao u svim firmama u kojima sam radio", kazao nam je deminer Slavenko Jovović.

Zbog toga Slavenko iščekuje usvajanje Zakona o protivminskom djelovanju. Prema njegovim odredbama mogao bi u penziju jer ovaj Zakon po prvi put uređuje penzioni status deminera - za mirovinu bi bilo potrebno 30 godina ukupnog staža, od čega 15 godina u deminiranju.

"Vrlo malo se zna o ovom poslu i kako se radi, koliko je posao naporan i fizički i psihički, sve je to malo zastupljeno. Osim kada se desi deminerska nesreća ili strada civilno lice - bude zastupljeno par dana i tu se završi sva priča o deminiranju", dodao je.

A tragedija je bilo i previše. Do sada su poginula 53 deminera, više od 130 ih je povrijeđeno. Zakon koji bi mnogo značio ljudima koji rade tako rizičan posao uskoro bi se mogao naći na sjednici Vijeća ministara. Predviđa i beneficirani staž od 16 mjeseci za svaku godinu rada.

"Većina potrebnih mišljenja je pribavljena. Nakon što se dobiju mišljenja od entitetskih vlada, biće potrebno izvršiti konsultacije u Ministarstvu finansija i trezora i Uredu za zakonodavstvo BiH kako bi Nacrt zakona bio upućen u redovnu proceduru razmatranja i usvajanja", naveli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Bitno je istaći da su trenutno problemi u oblasti deminiranja mnogo dublji i teško pogađaju radnike koji sada imaju preko 50 godina. U praksi se mnoge firme ponašaju ovako:

"Osiguraju te dok je ljeto, dok se može raditi. Osiguran si. Kada dođe zima, onda te odjavi, 4-5 mjeseci su kući, pa te opet pozove. I tu se gubi staž. Država na tome ništa ne radi!", kazao je deminer Amir Silajdžić.

Zbog toga su nužna veća izdvajanja za deminiranje. Prema novom Zakonu bilo bi izdvajano oko 31 milion KM na godišnjem nivou, što bi bio značajan finansijski skok u odnosu na dosadašnje mizerne iznose. Demineri su s druge strane frustrirani jer godinama čekaju na adekvatna zakonska rješenja i institucionalne korake.

"Takav opasan posao sam radio, a ispada da ništa nisam zaslužio od ove države da se potrudi. Ušao sam i godine i kada se pogleda više nisam ni sposoban za deminiranje. Prešao sam 50 godina. Za deminiranje moraš biti i fizički i psihički sposoban da bi to radio", naglasio je Silajdžić.

U isto vrijeme budžet bi mogao biti teško pogođen tužbama zaposlenika BHMAC-a, krovne institucije za deminiranje. Sud BiH donio je pravomoćnu presudu u korist pet radnika jer im nije uplaćen beneficirani staž.

Vijeće ministara zadužilo je Pravobraniteljstvo da ispita osnovanost sklapanja nagodbi kako bi troškovi bili smanjeni jer bi se sada broj tužbi mogao rapidno povećati. U slučaju da tužbu podnese više od 100 radnika troškovi će biti višemilionski.

Sve je ovo, kažu demineri, posljedica zakonske nereguliranosti. Nadaju se hitnom usvajanju novog Zakona koji bi sve ovo uskladio i dao deminerima, nakon decenija mukotrpnog rada, društveno priznanje.