Sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov, komentirajući ove izvještaje, rekao je da je raspoređivanje mirovnih snaga moguće samo uz saglasnost strana u određenom sukobu.
Oko 100 hiljada evropskih vojnika moglo bi biti poslato u Ukrajinu ako se sukob okonča ili zamrzne, prenosi Reuters.
Agencija je ranije objavila da u Evropskoj uniji ne postoji konsenzus oko slanja stranih trupa u Ukrajinu nakon završetka sukoba, te se stoga razmatra mogućnost stvaranja koalicije od 5-8 zemalja po ovom pitanju.
Kako navodi agencija, koja se poziva na zvaničnike, okosnicu ovih snaga mogle bi da čine velike evropske zemlje, na primjer, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Velika Britanija.
"Možda će biti potrebno do 100.000 vojnika", navodi se u izvještaju Reutersa, citirajući neimenovanog evropskog zvaničnika.
Agencija podsjeća da je kontingent NATO-a na Kosovu (KFOR) devedesetih godina dostigao 50 hiljada vojnika.
Kako zvaničnici pojašnjavaju, broj evropskog vojnog osoblja u Ukrajini zavisit će od pravca njihove misije. Kako prenosi Reuters, Italija favorizira mirovnu misiju, dok Francuska i Ukrajina naglašavaju odvraćanje.
Štaviše, napominje agencija, slanje snaga u Ukrajinu povećat će rizik od sukoba sa Rusijom i povećati opterećenje oružanih snaga evropskih zemalja.
U novembru je pres biro Ruske vanjske obavještajne službe (SVR) izvijestio da će Zapad rasporediti takozvani "mirovni kontingent" od oko 100 hiljada ljudi u zemlji kako bi obnovio borbenu sposobnost Ukrajine. SVR smatra da će to postati de facto okupacija Ukrajine. Sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov, komentirajući ove izvještaje, rekao je da je raspoređivanje mirovnih snaga moguće samo uz saglasnost strana u određenom sukobu.
