Evropski put Srbije i dalje pod blokadom: Klaster 3 ponovo na čekanju
Brisel šalje poruke o stagnaciji u vladavini prava, dok srbijanske vlasti ostaju bez suštinskog napretka
Otvaranje klastera 3 u pregovorima Srbije s Evropskom unijom, koji obuhvata vladavinu prava, ponovo je tiho odloženo – i to na neodređeno vrijeme. Iako su postojale najave da bi do otvaranja moglo doći u julu, evropska komesarka za proširenje Marta Kos sada navodi da bi se to „možda“ moglo dogoditi na jesen – ali samo ako Srbija ispuni uslove.
Ipak, kako piše srbijanski analitičar iz Brisela Dušan Gajić, izvjesno je da to ni na jesen neće biti lakše. „Dok Evropska komisija i zemlje članice hvale napredak Crne Gore i Albanije, Beogradu šalju jasnu poruku: Srbija zaostaje“, navodi Gajić. Danska ministrica za Evropu Marie Bjerre otvoreno kaže da je napredak Srbije spor i da zemlja zaostaje za ostalim kandidatima.
Ključne zamjerke: odnos prema Rusiji, izostanak reformi, politička kriza
Glavni razlozi za ovakav stav evropskih institucija leže u više faktora: izostanku reformi na koje se Srbija obavezala u prošlogodišnjem „non-pejperu“, nedovoljno jasnom stavu prema Rusiji, političkoj krizi u zemlji, ali i, kako neki navode, sve prisutnijoj anti-EU retorici vlasti, te izostanku reakcije na incident u Banjskoj.
Iako su u julu usvojena tri medijska zakona, što se smatra napretkom, još uvijek nije riješeno pitanje zakona o biračkom spisku, nije izabran Savjet REM-a, a usklađenost Srbije sa vanjskom politikom EU – umjesto da raste – čak je manja nego prošle godine.
Loši izvještaji o vladavini prava
Dva negativna izvještaja Evropske komisije u posljednjih mjesec i po dana dodatno su učvrstila skepticizam među članicama EU. Izvještaj iz jula posebno ističe:
- politički pritisak na pravosuđe,
- široko zaobilaženje zakona o javnim nabavkama,
- ozbiljne sumnje u nezavisnost REM-a,
- rastući pritisak i napade na novinare i organizacije civilnog društva.
„U Briselu se sve više naglašava da nije dovoljna samo formalna implementacija zakona, već i kvalitet i način na koji se reforme provode“, napominje Gajić.
Može li nešto preokrenuti trend?
Ipak, neki faktori bi mogli vratiti pitanje otvaranja klastera 3 na dnevni red. To su eventualno usvajanje dodatnih mjera iz non-pejpera, te zabrinutost nekih članica da bi Srbija mogla previše zaostati za ostatkom regiona. Spekuliše se i da bi Mađarska, kao saveznik Beograda, mogla usloviti svoj pristanak na otvaranje pregovora sa Ukrajinom otključavanjem procesa za Srbiju.
Međutim, bez vidljivog zaokreta u reformskom kursu, evropski put Srbije mogao bi ove jeseni ući u četvrtu godinu potpune blokade.
