Bunoza falsifikatom pokušao prevariti državne institucije

" Prvi put u historiji jedna institucija odbila je dati informacije agentima koji brane BiH u Strazburu".

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza nije dobio ovlaštenje oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da sudjeluje u izradi izjašnjenja u predmetu “Kovačević”, a koji se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava, piše Istraga.ba.

Kako je potvrdio za ovaj portal navodni zaključak Predstavničkog doma PSBiH i Doma naroda PS BiH, a na koji se pozvao kada je tražio od Centralne izborne komisije (CIK) da dostavi podatke o “svim izjašnjenjima o pripadnosti konstitutivnom narodu ili Ostalima prilikom sudjelovanja na izborima u BiH” apelanta Slavena Kovačevića, je zapravo zaključak Kolegija Predstavničkog doma PS BiH i Kolegija Doma naroda BiH, a ne Parlamentarne skupštine BiH.

“S obzirom da je ovo ministarstvo zaključkom Predstavničkog doma PS BiH i Doma naroda PS BiH zaduženo da sudjeluje u izradi izjašnjenja u ovom predmetu, ovim putem vas se obraćamo sa zahtjevom da nam se tražene informacije hitno dostave”, napisao je Bunoza u dopisu, a što je, ispostavit će se, netačno.

Članovi Kolegija Doma naroda PS BiH i Kolegija Predstavničkog doma PS BiH donijeli su takav zaključak uprkos tome što je ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo za komunikaciju sa agentima. Koelgij i jednog i drugog doma odluke donosi konsenzusom. Članovi Kolegija Predstavničkog doma PS BiH su Nebojša Radmanović, Marinko Čavara i Denis Zvizdić, a Kolegija Doma naroda PS BiH, Dragan Čović, Nikola Špirić i Kemal Ademović.

Ipak, uprkos tome, Bunoza je istakao da svaka institucija u BiH ima obavezu da sarađuje sa agentima BiH pri Sudu u Strazburu.

“Mi smo dobili od agenata dopis da im CIK odbija dostaviti od agenata podatke i rekli su da mi zatražimo. Ja sam citirao njihovo pitanje. Prvi put u historiji jedna institucija odbila je dati informacije agentima koji brane BiH u Strazburu. Činjenica je da brane Ustav, takav kakav je. Zašto to agenti traže, mene kao ministra uopšte ne zanima”, rekao je Bunoza za Istragu.

CIK je odbio agenticama BiH odbio dati podatke o etničkom izjašnjavanju Kovačevića pozvavši se na odredbe člana 9. stava 2 Zakona o zaštiti ličnih podataka, a gdje se navodi da je obrada posebne kategorije ličnih podataka dozvoljena ako je nosilac podataka izričito dao saglasnost.

S druge strane Bunoza se u dopisu pozvao na odredbe člana 9, stav f) i g) Zakona o zaštiti ličnih podataka.

“A kojim odredbama je propisan izuzetak zabrane odbrade podataka i to u slučajevima ako se radio o već javnim objavljenim informacija ili su iste informacije potrebne za odbranu od pravnih zahtjeva ili ako se radi o javnom interesu”, napisao je Bunoza.

Zastupnik DF-a u Predstavničkom domu PS BiH Milan Dunović kazao je za Istragu.ba da je CIK apsolutno ispravno postupio.

“Jedini ko može dati lični podatak jeste onaj čiji taj podatak jeste u ovom slučaju od gospodina Slavena Kovačevića. On taj podatak nije dao, to je jedna tematika. Druga puno veća i važnija stvar je suština apelacije gospodina Kovačevića gdje njegovo lično etničko izjašnjenje aposlutno ne derogira presudu Kovačević. Kako god da se gospodin Kovačević izjasnio i dalje stoji činjenica da se veliki broj ljudi u BiH nema glasačko pravo na način da može da izabere političke predstavnike jer im izbor političkih predstavnika vezuju za njihovu etničku pripadnost”, rekao je Dunović.

Podsjećamo, Kovačević se u apelaciji žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. godine. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou iste godine.

Sud je tada ocjenio da je Bosna i Hercegovina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Sud je utvrdio da konstitutivni narodi očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Nakon toga Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava je u decembru 2023. godine prihvatilo zahtjev Vijeća ministara BiH, uz lobiranje Hrvatske, za preispitivanje presude u predmetu “Kovačević”. Žalbu su tada uputile v.d. agentice BiH pred Sudom, Monika Mijić i Jelena Cvijetić, čiji je mandat bio upitan.

Dodatno, visoki predstavnik Christian Schmidt odlučio je samoinicijativno sudjelovati u sudskom procesu navodno s pozicije nepristranosti. Ipak, njegovi raniji stavovi išli su u smjeru da diskreditiju presudu Kovačević, pa se čini da su njegove namjere da oslabi poziciju apelanta.