Iako je Plan reformi prihvaćen, to ne znači i automatski priliv novca. On se mora zaslužiti provođenjem obećanih reformi.
Nakon dvogodišnjih natezanja i trakavica, Evropska komisija dala je "zeleno" svjetlo na plan reformi BiH. No, to ne znači...
Evropska komisija (EK) je potvrdila da je Reformska agenda BiH, sada konačno usvojena od strane vlasti u BiH — što otvara put za aktiviranje sredstava iz Plan rasta za zapadni Balkan).
Reformska agenda je ključni uslov: svega onih zemalja zapadnog Balkana koje su usvojile plan (reforme + konkretne mjere) mogu pristupiti finansijskoj pomoći kroz Plan rasta.
S tim u vezi, komesarka za proširenje Marta Kos je javno čestitala BiH na usvajanju agende.
Prema Evropskoj komsiji, sredstva iz Plana rasta bi trebalo da omoguće konkretne benefite za građane i privredu — poput modernizacije infrastrukture, energetskih i digitalnih projekata, poboljšanja poslovnog okruženja, energetske
Prethodno, po zamisli Plana rasta, iznos za BiH iznosio je oko 1,085 milijardi eura u obliku grantova i povoljnih zajmova.
Zbog dugog odlaganja usvajanja Reformske agende, Evropska komisija je kaznila BiH: alokacija je smanjena za 10%. Tako je maksimalan iznos za BiH pao na nekih 976.6 miliona eura.
Taj pad znači da je BiH izgubila više od €100 miliona koje je inicijalno mogla dobiti.
Usvajanjem Reformske agende 30. septembra 2025. godine (nakon više odgađanja i blokada) — BiH je „spasila“ značajan dio sredstava, i Evropska komisija je potvrdila da BiH i dalje može računati na alokaciju od 976,6 miliona eura.
Glavni problem su bile političke blokade: na vanrednim sjednicama Vijeća ministara BiH ministri iz stranke SNSD (iz entiteta Rs) su u nekoliko navrata glasali protiv, što je onemogućavalo usvajanje Reformske agende.
Zbog toga je naša država kažnjena prvim umanjenjem. Brisel je odmah zaprijetio i novim, dodatnim umanjenjima sa još po 10 posto, za svako novo odlaganje ili zatezanje.
BiH je bila jedina od zemalja zapadnog Balkana nakon 2024. koja nije pravovremeno predala finalnu verziju Reformske agende — dok su druge zemlje (Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo) to uradile već
Time je bio doveden u pitanje pristup novim sredstvima iz novog instrumenta – a stagnacija je blokirala projekte u oblastima infrastrukture, energetike, zelene i digitalne tranzicije.
Nakon maratonskih i iscrpljujućih pregovora i političkih turbulencija, Vijeće ministara BiH je 30. septembra 2025. usvojilo Reformsku agendu, na dan isteka roka do kojeg je EK upozoravala da sredstva mogu biti umanjena.
Prema riječima EU zvaničnika, BiH je sada “korak bliže” otključavanju — do — blizu milijardu eura podrške kroz Growth Plan, pod uslovom da reformske mjere budu i implementirane.
No, usvajanje Agende tek je prvi korak.
Sada BiH mora provesti reforme na koje se obavezala da bi obećani novac mogao dalje pristizati. Ako toga ne bude, neće biti ni evropskih para...
