"Dobronamjeran slušalac iz mog odgovora mogao je zaključiti samo da emocionalnu i vjersku dimenziju veza Bošnjaka muslimana s Iranom smatram normalnom i razumljivom".
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Božo Ljubić reagovao je na tekst pod naslovom „Ljubić: Veze Sarajeva i Teherana su jake, Iran ima ulogu i u mostarskoj Mevlani?!“, koji se odnosi na njegovo gostovanje u emisiji Kompas na RTV "Herceg-Bosne".
Ljubić tvrdi da je riječ o „zbrkanom tekstu koji ne odražava ni formu ni sadržaj intervjua“, iako se radi o saopćenju produkcije navedene emisije.
Reagujući na navode iz teksta, Ljubić ističe da se u dijelu koji govori o vezi Irana i Mevlane ne navodi nijedna rečenica koja bi potkrijepila takav zaključak.
„Ispod podnaslova ‘Veza Irana i Mevlane’ stoji: ‘Objasnio je i vezu Irana s namjerama da se u Mostaru izgradi centar Mevlana na kazališnom trgu’. U tekstu se ne navodi nijedna rečenica kako sam to ‘objasnio’, budući da se ni iz jedne rečenice mog odgovora ne može izvući takav zaključak“, naveo je Ljubić.
Dodao je da je, nepuna dva sata nakon objave teksta, na istom portalu objavljena i reakcija Mostarskog muftijstva pod naslovom „Odgovor Ljubiću: Reakcija Muftijstva mostarskog zbog Mevlane i Irana“.
„Ljubić je požurio da javnosti ‘otkrije’ spregu između mostarskog Interkulturnog centra Mevlana i Islamske Republike Iran“, navelo je tom prilikom Muftijstvo mostarsko.
Ljubić je naveo da vjeruje da autor odgovora u ime Muftijstva nije poslušao ono što je rekao večer ranije, te je u svom reagovanju prenio dio pitanja i odgovora iz emisije.
Na pitanje novinara kakve su i koliko duboke veze Sarajeva i režima u Teheranu, te može li se političko Sarajevo koje je, kako je rečeno, snažno povezano s Teheranom oporaviti od gubitaka u Iranu, Ljubić je odgovorio da takve veze postoje i da su u određenoj mjeri razumljive.
„Dakle, postoje veze koje su razumljive i gotovo normalne s obzirom na to da u Bosni i Hercegovini živi većinska muslimanska zajednica i da je Iran jedna od vodećih islamskih zemalja u svijetu. Te emocionalne i vjerske veze su razumljive. Prisjetimo se političkih rasprava o Mostaru posljednjih godina, vezano za tendenciju Islamske zajednice da se izgradi takozvani interkulturni centar ‘Mevlana’. Ko je bio Mevlana? Mevlana je bio Dželaludin Rumi, poznat kao Mevlana, što na perzijskom znači vođa ili vodič. Bio je vodeći islamski teolog, pjesnik i utemeljitelj derviškog pokreta koji je u Bosni i Hercegovini ostavio duboke tragove“, rekao je Ljubić.
Istovremeno je govorio i o, kako je naveo, drugoj dimenziji odnosa između muslimansko-bošnjačke politike i Irana tokom rata u Bosni i Hercegovini.
„Poznato je da su iranski instruktori, vjerujem i borci, učestvovali u obuci, naoružavanju pa čak i u borbenim djelovanjima na strani bošnjačke Armije Republike Bosne i Hercegovine. Poznato je da su Sjedinjene Američke Države 1996. izvršile vazdušno i oklopno djelovanje na kamp u Pogorelici, koji su neki nazivali antiterorističkim, a drugi terorističkim kampom. Leighton Smith, koji je komandovao operacijom, rekao je da su napali taj kamp i da je tamo bilo oko 200 iranskih instruktora koji su obučavali, kako je rekao, teroriste koji su tamo bili uz znanje bosanskih vlasti, odnosno bošnjačkih vlasti na čelu s Alijom Izetbegovićem. To su stvari koje su, po mom mišljenju, predstavljale određeni utjecaj Irana na promjene tradicionalnog bosanskohercegovačkog islama i sve to treba uzeti u obzir“, rekao je Ljubić.
U reagovanju je naveo da mu nije jasno kako je iz njegovog odgovora izveden zaključak da je povezao Iran s ambicijama da se u mostarskoj centralnoj zoni izgradi centar Mevlana.
„Dobronamjeran slušalac iz mog odgovora mogao je zaključiti samo da emocionalnu i vjersku dimenziju veza Bošnjaka muslimana s Iranom smatram normalnom i razumljivom. U tom kontekstu sam spomenuo Dželaludina Rumija, poznatog kao Mevlana, jer je riječ o velikom islamskom teologu, pjesniku i mistiku koji je pisao na perzijskom jeziku“, naveo je Ljubić.
Dodao je da u blizini Mostara, u Blagaju, postoji historijska tekija u kojoj su djelovali pripadnici derviškog reda, što je također dio tog kulturno-vjerskog nasljeđa.
Istakao je da, iako ne opravdava osporavanje izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta od strane Muftijstva, niti tendenciju da se na toj lokaciji gradi centar Mevlana, nije to povezivao s Iranom niti ima namjeru ulaziti u spor između Muftijstva i Grada Mostara o lokaciji izgradnje kazališta.
„Međutim, kada ste me već povukli za jezik, imam jednu ideju. Budući da su Dželaludin Rumi – Mevlana, koji je živio od 1207. do 1273. godine, i sveti Toma Akvinski, koji je živio od 1225. do 1274. godine, bili savremenici, predlažem da se, ukoliko se želi istinski interkulturni centar, razgovara s predstavnicima katoličke zajednice u Mostaru o izgradnji centra posvećenog ovoj dvojici velikana islama i katoličanstva. Naravno, na lokaciji koja neće biti sporna ni za koga, jer u Mostaru ima i drugih dobrih lokacija osim Kazališnog trga“, naveo je Ljubić.
U tekstu objavljenom na portalu istaknuto je da je riječ o saopćenju koje je medijima uputila produkcija emisije Kompas. U tom saopćenju, između ostalog, navedena je rečenica da je Ljubić objasnio vezu Irana s namjerama da se u Mostaru izgradi centar Mevlana na Kazališnom trgu.
Navodi se i da naslov pod kojim je tekst objavljen ne odstupa od sadržaja saopćenja, te da reagovanje upućeno portalu nije upućeno na pravu adresu, budući da je tekst preuzet iz saopćenja produkcije navedene emisije.
